Hrvatski državljani u BiH takođe će moći glasati od 7 do 19 časova na sedam lokacija: Franjevački međunarodni studentski centar u Sarajevu, Kampus Sveučilišta u Mostaru, Generalni konzulat Republike Hrvatske u Banjaluci, Hrvatski kulturni centar „Sv. Franjo” u Tuzli, Osnovna škola „Ivan Goran Kovačić” u Livnu, Osnovna škola „Vitez” u Vitezu te Školski centar fra Martina Nedića u Orašju.
Inače, izbori poslanika u Evropski parlament održavaju se tokom posljednje godine petogodišnjeg mandata Evropskog parlamenta, a građani Hrvatske birat će 12 članova između 300 kandidata s 25 lista, odnosno 23 stranačke i dvije nezavisne, piše Fena.
Listu HDZ nosi Andrej Plenković, Mostovu Božo Petrov, DP-ovu Ivan Penava, SDP-ovu koalicijsku Biljana Borzan, MOŽEMO! Gordan Bosanac itd.
Proširenje EU
Ovo su prvi izbori za Evropski parlament nakon Breksita, pandemije Kovida-19, te ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku.
S obzirom na brojne izazove, ovogodišnji izbori imaju veliki značaj jer političke odluke koje se donose u Evropskom parlamentu utiču na smjer kojim će se Evropa kretati.
Tako i ključne teme u programima kandidata za Evropski parlament uključuju pitanja o Ukrajini i Kini, proširenju EU, jedinstvenom tržištu, EU privredi i zelenoj politici.
Ovi izbori dolaze u trenutku kada je pitanje proširenja Evropske unije na zapadni Balkan dobilo novi zamah, posebno nakon nedavnog zelenog svjetla za početak pregovora BiH sa EU.
Odobrenje početka pregovora s Bosnom i Hercegovinom označava važan korak naprijed za ovu zemlju prema integraciji u evropske strukture, što će građanima donijeti nove prilike za ekonomski razvoj, jačanje institucija i unaprijeđenje standarda života.
S obzirom na dinamičnu geopolitičku situaciju, uključujući pitanja stabilnosti i bezbednosti na zapadnom Balkanu te rastući uticaj drugih globalnih aktera, poput Rusije i Kine, uloga Evropske unije postaje još važnija.
Brojni izazovi
Predstojeći izbori privlače posebnu pažnju i zbog sve glasnije desnice, a neki anketni rezultati pokazuju da bi radikalne desne stranke mogle osvojiti četvrtinu mjesta u Evropskom parlamentu, što bi značajno uticalo na političke odluke, posebice u vezi s migracijom i klimatskim promjenama.
Upravo je migracijska i politika azila bila jedna od najspornijih tema u Evropskoj uniji dugo vremena, a početkom travnja Europski parlament dao je konačan pristanak na reformu azila, što su mnoge nacionalne vlade nazvale uspješnom pričom.
Jedna od gorućih tema uoči predstojećih izbora je nastavak podrške Ukrajini uslijed rata s Rusijom.
Pored svega, evropske lidere iznenadio je i val prosvjeda evropskih farmera u nekoliko zemalja, uključujući Francusku, Njemačku, Grčku, Portugal i Poljsku.
Unatoč brojnim izazovima, Europska unija ostaje snažan oslonac poštivanju ljudskih prava i vladavine pravne države, a glasači će iduće nedjelje odlučiti hoće li tako i ostati te koja će se rješenja pronaći za aktualne izazove.
Kako dišu Evropljani?
Evropski parlament jedina je institucija čije zastupnike građani Evrope biraju direktno. Izborni rezultati imaju važan uticaj na sastav Evropske komisije čije povjerenike odobravaju izabrani poslanici Parlamenta. Obje institucije blisko sarađuju sa Savjetom EU na ključnim pitanjima koja utječu na svakodnevicu i kvalitetu života građana Evrope.
Rezultati izbora bit će objavljeni 9. juna u večernjim časovima, a prva procjena rezultata bit će objavljena u 18:15 po srednjoevropskom vremenu, dok će u 23 sata biti poznat približan sastav Evropskog parlamenta za idućih pet godina.
Kako će Evropska unija izgledati nakon izbora i kakvu će politiku voditi njezini čelnici u mnogome će usmjeriti i budućnost države BiH, kao i napredak svih građana koji teže boljim životnim uslovima.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu