Dr Olivera Ostojić načelnica dječjeg odjeljenja bolnice „Dr Dragiša Mišović“, izjavila je u petak da su najčešći simptomi povišena temperatura, respiratorne tegobe, otežano disanje, kašalj, bol u grudima.
– Pacijenti sa najtežom kliničkom slikom, kojima je potreban respirator, smeštaju se u Institut za majku i dijete i bolnicu u Tiršovoj. Djeca starija od 12 godina koja su naši pacijenti najčešće imaju upalu pluća, dugotrajno kašlju i otežano dišu. Oni su nerijetko na kiseoničkoj terapiji, izjavila je dr Ostojić za K1 i istakla da procenat ozbiljno bolesne djece nije veliki, ali da zabrinjava.
– Većina oboljele djece je na kućnom liječenju sa blagom kliničkom slikom. Međutim, delta soj je virulentniji i u prethodnim talasima nismo imali toliko bolesne i djece na respiratorima. Ozbiljne promene na plućima koje su se do sada javljale samo kod odraslih, u ovom talasu primećujemo i kod djece. To je „mliječno, bijelo staklo“ odnosno bjelina na plućima koju vidimo na skeneru, a koja je karakteristična za kovid-19. Viđamo je i na nalazima skenera kod mališana. Kašalj, otežano disanje i potreba za kiseoničkom terapijom su indikatori na osnovu kojih djecu upućujemo na pregled skenerom, izjavila je dr Ostojić za K1.
Dr Ostojić upozorava roditelje da djeci kod kojih se pojave prvi simptomi bolesti poput povišene tjelesne temperature nikako na svoju ruku ne daju antibiotike.
– Znak za uzbunu kod roditelja je ukoliko dijete ima temperaturu višu od 37,5, ako je malaksalo, odbija da jede, ima glavobolju, a znate da je neko u kolektivu ili u porodici zaražen. Tada dijete odvedite lekaru. Klinička slika drastično može da se promeni za svega dan ili dva.
Pedijatar, dr Snežana Zdravković, načelnik Službe pedijatrije DZ Niš, objašnjava za Blic da je zaražene djece bilo i u prethodnim talasima ali da je sada svakako taj broj povećan. Razlog zaražavanja je uglavnom porodično okruženje. Deca od 12 godina zaražavaju se u školi, a bebe od svojih roditelja.
– Sada ima više zaražene djece nego u prethodnim talasima, šta je razlog tome, možda je to što idu regularno u školu, vrtiće. Zašto je dominantno zahvatio djecu, vjerovatno je razlog i veći broj vakcinacije odraslog stanovništva. Simptomi se ne razlikuju puno u odnosu na početak epidemije, na mart prošle godine. Simptomi kod dece su i dalje slični, većina ima blažu kliničku sliku što je srećna okolnost. Obično se javlja blago povišena temperatura, bol u zglobovima, mišićima, malaksalost, žale se na suvoću grla, na kašalj. Nekada na zapušenost nosa, kod nekih se javljaju simptomi digestivnog trakta, povraćanje, proliv, a to su sve simptomi i kod drugih infektivnih bolesti. Uputno je takvu djecu sa simptomima sada testirati, pri čemu dokazujemo da sa sigurnošću da se radi o virusu kovid-19 – kaže dr Zdravković.
Kako dalje dodaje ljekar, kada je korona u pitanju niko nije pošteđen pa ni bebe, koje se uglavnom zaražavaju od svojih roditelja.
-Zaražavanje je moguće kod svakoga, pa i kod beba, kao i kod djece manjeg uzrasta, predškolskog. Odojčad se najčešće zaražavaju od svojih kovid pozitivnih roditelja ili od ljudi iz okruženja. Kada su pitanju djeca koja idu u vrtić moguće je zaražavanje u grupi. Naše iskustvo pokazuje da djeca uglavnom imaju blažu kliničku sliku, desi se, naravno, kod manjeg broja da se iskomplikuje sa nekom upalom pluća, ali je taj broj mali – poručuje dr Zdravković.
Kada se javljaju razlike u kliničkoj slici
Ipak, primjećene su promene u odnosu na prethodne talase zaraze. Deca su ranije prolazila sa relativno blagim simptomima, ili bez njih. Sad vidimo i da su na respiratoru, a imali smo smrtni slučaj dječaka od 16 godina, istakla je za N1 dr Slađana Ostojić.
– Ovaj talas je dao najozbiljnije kliničke slike. To su najozbiljnije upale pluća, najozbiljnija stanja djece koja zahtevaju zaista ozbiljne tretmane, što do sada nismo imali. Javljali su se sporadično i mali broj djece je imao ozbiljne upale pluće koja liče na upale pluća kod odraslih pacijenata. Sada svakodnevno dobijamo djecu sa snimcima upale pluća koje su obostrane, koje zahvataju veći dio pluća i kojima je neophodno liječenje – istakla je doktorka.
Prevencija je neophodna
Kada je riječ o vakcinaciji mališana, dr Ostojić pak objašnjava da bi sva djeca starija od 16 godina trebalo da prime vakcinu.
– Kada je riječ o djeci uzrasta od 12 do 15 godina, preporuka svih pedijatara i Udruženja pedijatara je davanje „Fajzer“ vakcine prvenstveno hroničnim pacijentima koji boluju od astme, dijabetesa, imunodeficijencije, onkoloških bolesti. Ali, i zdrava djeca u ovom uzrastu mogu da prime vakcinu – rekla je dr Ostojić za K1.
I pedijatar iz niškog Doma zdravlja poručuje oprez, da treba učiti decu kako da se ponašaju kada je u pitanju zaštita ali i savjetuje vakcinaciju.
– Prevencija je neophodna, tu imamo nošenje maski, pranje ruku, dezinfekcija, distanca. Naravno, ne možemo da očekujemo u drugoj trećoj godini da dete nosi masku, ali starije moramo učiti kako da se zaštite. Naravno, i vakcinacija djece od 12 godina pa naviše – kaže pedijatar dr Snežana Zdravković za Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu