Zahvaljujući prelijepoj prirodi, Kostariku ponekad nazivaju zelenom demokratijom. Godine 2016. posjetilo ju je 2,9 miliona turista privučenih rajskim plažama, gustim tropskim šumama i impozantnim vulkanima.
Prirodni rezervati prekrivaju četvrtinu njene teritorije od 51.000 kvadratnih kilometara, na kojem se nalazi pet odsto svjetske biološke raznovrsnosti. To je jedna od rijetkih zemalja koja je zabranila sportski lov i nije dopustila da je zavedu sirene iskorišćavanja rudarskog bogatstva ili nafte, glavnih resursa mnogih latinoameričkih zemalja, prenosi Jutanji list.
Tokom zadnjih deset godina priroda je ipak pretrpila veliku štetu zbog razvoja. Loše se upravlja zaštićenim područjima, sve se više zagađuju vazduh, zemlja i voda, a štete uzrokuje i velik uzgoj ananasa, čiji je zemlja najveći izvoznik na svijetu.
Kostarika je ipak jedina tropska zemlja koja je uspjela da zausavi nestanak šuma, ističe Svjetska banka. Takođe je ozbiljno shvatila čistu energiju, premašivši u januaru 2017. prag od 300 dana u godini proizvodnje električne energije isključivo iz obnovljivih izvora.
Kostarika se može pohvaliti s 25 godina kontinuiranog rasta zahvaljujući otvorenosti stranim ulaganjima i postepenoj liberalizaciji spoljne trgovine. BDP po stanovniku utrostručio se od 1960. Rast je dosegnuo u prosjeku 4,5 odsto između 2000. i 2013. Svjetska banka očekuje rast od 3,9 odsto 2017. i 3,7 odsto 2018. Zemlja ima i jednu od najmanjih stopa siromaštva u Latinskoj Americi i na Karibima (20,5 odsto 2016.)
Ima dobro razvijen sistem socijalne zaštite i ulaže u obrazovanje. Po indeksu ljudskog razvoja nalazi se na 66. mjestu u svijetu od ukupno 188.
Godine 2014. dvije desne stranke (PLN i Socijalno-hršćanska stranka jedinstva), koje su delile vlast od 1960-ih, pretrpile su istorijski poraz kad je za predsjednika izabran kandidat centra Luis Guljermo Solis.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu