Strahovi da Putin planira da otvori novi sjeverni front kako ukrajinske snage stežu obruč oko njegove armije samo rastu. Ruski predsjednik već je koristio susjednu Bjelorusiju – svog najbližeg vojnog i političkog saveznika – kao teren za svoju invaziju na Ukrajinu pokrenutu 24. februara. Predsjednik Bjelorusije Aleksander Lukašenko do sada se opirao pritiscima da se više uključi u razorni sukob.
Ali, Ukrajina je upozorila da vjerovatnoća od novog napada sa sjevera sada raste jer Putin, kako piše San, gomila 9.000 vojnika na bjeloruskoj granici.
– Prijetnja nastavljanja ofanzive na sjevernom fortu od strane ruskih oružanih snaga raste – upozorio je ukrajinski brigadni general Oleksij Gromov.
“Udružene snage”
Prošle nedjelje je Lukašenko rekao da su on i Putin formirali nove vojne snage od 70.000 bjeloruskih vojnika i do 15.000 ruskih. Skoro 170 borbenih tenkova, 200 oklopnih transportera, artiljerije i aviona pristiže u njegovu zemlju u okviru “udruženih snaga”.
Do eskalacije je došlo u trenutku kad Putin pokušava da povrati kontrolu nad svojom invazijom dok se njegova vojska potiskuje na svim frontovima pred ukrajinskim snagama. Njegove nedovoljno opremljene i loše disciplinovane trupe trenutno se muče da se suprotstave nadirućoj ukrajinskoj vojsci u južnoj Hersonskoj oblasti.
Kako ukrajinske snage nastavljaju svoju munjevitu kontraofanzivu, započetu u septembru, sve su bliže crnomorskom gradu dok su Rusi potisnuti nazad – za posljednjih nekoliko nedjelja čak do 30 kilometara.
“Moguća nova borba za Kijev”
Penzionisani američki general Majk Lajons izjavio je da bi otvaranje novog fronta na sjeveru primoralo Kijev da prerasporedi vojnike da brane granicu a Putinu dalo prostora da uzvrati na jugu i istoku. Lajons je upozorio da bi novi front na sjeveru Ukrajine mogao da otvori i novu borbu za prijestolnicu Kijev, iz čije su se okoline Rusi povukli još u aprilu, nakon neuspjeha da je zauzmu, i preusmjerili se na istok.
– Otvaranje tog drugog fronta bilo bi važno jer bi primoralo ukrajinsku vojsku da odgovori nekim nivoom snaga – rekao je Lajons za CNN.
– Govori se o zajedničkoj operativnoj grupi između bjeloruskih i ruskih snaga, pa ako uzmete 15.000 ruskih vojnika i dovedete ih u Bjelorusiju i kombinujete sa njihovom vojskom od 20-25.000, dobijate tamo ogromnih 40.000 vojnika – istakao je on.
Odvlačenje Ukrajine od kontraofanzive na jugu
Lajons je ocijenio da bi Kijev morao da pošalje najmanje 15-20.000 vojnika da pokuša da obezbijedi da se ništa tamo ne dogodi. A to bi odvuklo Ukrajinu od njene kontraofanzive na jugu.
– Sve ovo je u vezi mobilizacije – Rusija je naišla na izazov sa mobilizacijom na jugu, ali bi mogla brzo da mobiliše na sjeveru i tamo dovede trupe – ukazao je general.
A to bi dalje značilo, kako je istakao, brz pristup Kijevu.
– Rusija je izgubila bitku prije četiri-pet mjeseci, ali mogli bi možda da ponovo pokušaju. Ukrajinske trupe su bile tamo, ali su od tada raspoređene na jugu. Morale bi vrate više vojnika tamo, koristeći redovne snage i druge jedinice da čuvaju Kijev bezbijednim – rekao je Lajons.
Rizik po Lukašenka
Britansko Ministarstvo odbrane ocijenio je da je komešanje vojnih aktivnosti u Bjelorusiji “vjerovatno pokušaj demonstracije rusko-bjeloruske solidarnosti” čiji je cilj da se Ukrajina ubijedi da preusmjeri svoje snage da čuvaju sjevernu granicu. Ali Lajons je upozorio da bi Lukašenko mogao da se suoči sa pobunom ako se njegova vojska uključi u rusku invaziju.
– Lukašenko podržava Putina, ali bjeloruski narod ne podržava ovaj rat. Mogli bi da imaju iste unutrašnje probleme i lako dođe do svrgavanja (vlasti) u toj zemlji – istakao je on.
Sem Lajonsa, mnogi drugi zvaničnici i stručnjaci su upozorili da bi takav potez Lukašenka predstavljao veliki rizik.
– To bi bilo samoubilački, veoma loša ideja, ali ko zna šta bi mogli da urade – rekao je Njujork tajmsu Valerij Kavaleuski, bivši bjeloruski diplomata.
Ministar odbrane Letonije Artis Pabriks ocijenio je da Lukašenko “pokušava da manevriše u sve užem prostoru”.
– Putin očigledno pokušava da više uvuče Bjelorusiju u svoj rat protiv Ukrajine, ali Lukašenko razumije da bi to bio kraj njegovog vremena ako bi to uradio – istakao je Pabriks.
“Sukobi između ruskih i bjeloruskih vojnika”
Mnogi zapadni zvaničnici vjeruju da će uloga Bjelorusije biti da obuči nove ruske regrute prije nego što se pošalju preko granice u Ukrajinu.
Vadim Skibicki, portparol ukrajinske vojne obavještajne službe, rekao je da je nekoliko hiljada novomobilisanih ruskih vojnika sada raspoređeno u Bjelorusiji na poligonima za obuku. Ali, kako je ukazao, oni trenutno nemaju ni artiljerijsku ni logističku podršku potrebnu za invaziju i suočavanje sa žestokim ukrajinskim trupama.
– Vidimo da se ovi elementi sada pomjeraju u Bjelorusiju, ali ne vidimo kretanje opreme – rekao je SKibicki Njujork tajmsu.
“Moguća najveća ruska vojna katastrofa za 100 godina”
U međuvremenu, djeluje da tenzije rastu dok ukrajinski Generalštab tvrdi da zna za “više slučajeva sukoba” između ruskih i bjeloruskih vojnika raspoređenih blizu granice. Ti sukobi, kako je naveo Generalštab, navodno su izazvani “drskim odnosom Rusa prema Bjelorusima”.
Navodi se da se ruske linije fronta dramatično urušavaju u Ukrajini, dok je jedan bivši komandant NATO, kako je prenio San, ocijenio da bi to mogla da bude najveća ruska vojna katastrofa u posljednjih 100 godina.
U novom paketu mjera za suzbijanje poraza na bojnom tlu, Putin je najavio da će novi specijalni koordinacioni savjet raditi sa ruskim regionima na jačanju ratnih napora Moskve. Takođe je objavio ratno stanje u četiri djelimično okupirane ukrajinske oblasti koje je Rusija anektirala sebi – Zaporožje, Herson, Donjeck i Lugansk – te ograničio kretanje u i iz regiona blizu Ukrajine, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu