To poručuje ministarka prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić, koja naglašava da su za neke oblasti umjetnosti sredstva uvećana za više od 100 odsto.
– Samo za projekte iz oblasti vizuelne i multimedijalne umjetnosti budžet je povećan sa prošlogodišnjih 47.500 KM na 120.000 KM. Akcenat smo stavili na vizuelnu umjetnost i književno stvaralaštvo, jer smo ustanovili važnost direktne podrške stvaraocima u ovim oblastima kroz otkup likovnih dijela, odnosno otkup knjiga. Bio je to i njihov zahtjev na prošlogodišnjim tematskim konferencijama, koje smo organizovali sa ciljem unapređenja ove dvije grane umjetnosti – ističe Trivićeva.
Kolika su izdvajanja za ove namjene?
Javnim pozivom za otkup likovnih dela izdvojeno je 100.000 KM, a novina je i poziv za otkup knjiga, za šta je planirano 50.000 KM. Otkup likovnih djela radimo sada po prvi put, dok je konkurs za otkup knjiga ranije raspisivan, svake dvije godine, sa ukupnim iznosom od 20.000 KM. Sada smo taj iznos više nego udvostručili, a otkup će biti svake godine.
Šta se time, konkretno, postiže?
U skladu sa našim strateškim opredjeljenjem, otkupom likovnih djela, odnosno knjiga, podstiče se razvoj likovne umjetnosti putem osavremenjavanja umjetničkih zbirki, kao i književnog stvaralaštva, te obogaćuju bibliotečki fondovi. To, pored podrške savremenim stvaraocima u Srpskoj, dovodi do jačanja kapaciteta ustanova kulture na nivou lokalnih zajednica.
Ko ima pravo da se prijavi na konkurs za otkup likovnih djela?
Pravo na to imaju muzejske ustanove i ustanove kulture čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave. Rok za dostavljanje prijava je 60 dana, počevši od 27. aprila, kada su objavljena ova dva konkursa.
Kako će biti raspoređena preostala sredstva za kulturu ove godine?
Za rad reprezentativnih strukovnih udruženja u kulturi planirano je 60.000 KM, projekte u oblasti pozorišne djelatnosti 200.000, a za projekate iz oblasti muzike i muzičko-scenske djelatnosti 150.000 KM. Za projekate iz oblasti vizuelne i multimedijalne umjetnosti ide 120.000 KM, projekate u oblasti književnosti 90.000, projekte u izdavačkoj djelatnosti 70.000, a za kulturno naslijeđe 100.000 KM. Za sufinansiranje projekata kulturno-umjetničkih društava i ansambala narodnih igara i pjesama planirano je 100.000, a za kulturno stvaralaštvo nacionalnih manjina 30.000 KM.

Kada će biti razmatran Prijedlog zakona o audio-vizuelnim djelatnostima?
Prijedlog ovog zakona trebalo bi da bude razmatran na narednoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske. Njime će biti obezbijeđen kontinuitet u finansiranju filmske umjetnosti, što je veoma važan iskorak u podršci i razvoju domaće kinematografije. Zakonom je predviđeno da se sredstva za razvoj i podršku audio-vizuelnim djelatnostima obezbjeđuju iz budžeta Republike u iznosu od 0,1 odsto poreskih prihoda, umanjenih za doprinose za socijalno osiguranje. To će značiti oko dva miliona KM za filmsku umjetnost svake godine. Cilj nam je da zajedno sa Centrom za razvoj i unapređivanje kinematografije Republike Srpske, koji je uspostavljen prije godinu dana, snažnije podržimo domaće filmsko stvaralaštvo i proizvodnju domaćeg audio-vizuelnog djela.
Zašto je važan razvoj audio-vizuelne djelatnosti?
Razvoj audio-vizualnih djelatnosti značajan je ne samo za razvoj kulture i umjetnosti, uopšte, već i za razvoj kreativne ekonomije i privrede u cjelini. Mi očekujemo veoma pozitivan uticaj pomenutog zakona na javne budžete, s obzirom na to da će potencijalni investitori, a posebno inostrane produkcijske kuće, kroz ulaganje u domaće resurse indirektno pozitivno uticati na javne budžete.
Ko će se moći baviti ovim djelatnostima?
Prijedlogom zakona definisano je da se audio-vizuelnim djelatnostima mogu baviti pravna i fizička lica registrovana kod nadležnog organa za obavljanje ovih djelatnosti, ali i preduzetnici.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu