Politizacija svakog pitanja je dovela do nove krajnosti, u kojoj je važnije ko je šta predložio ili odlučio, nego šta jedan takav potez može da znači za građane.
Skoro svaki dan se mogu vidjeti primjeri takvog ponašanja. Jedan od skorijih je spor oko uručivanja najznačajnijeg gradskog priznanja, „Ključa grada Banjaluka“. Priča oko te nagrade se svela na to ko ima pravo ili treba da uruči tu nagradu predsjedniku Srbije, Aleksandru Vučiću – gradonačelnik ili predsjednik Skupštine grada.
Isključivost
Kod ukrašavanja Gospodske ulice, povodom obilježavanja Dana grada, polemika se svela na to da, ukoliko vam se sviđa cvijeće, kojim je trenutno ukrašeno ovo šetalište, onda ste za tim gradonačelnika Draška Stanivukovića, a samim tim, u taboru PDP.
Ako ste kojim slučajem više ljubitelji kišobrana, koji su prethodnih godina ukršavali Gospodsku za vrijeme ovog praznika, onda ste u timu njegovog prethodnika Igora Radojičića, odnosno podržavate SNSD i suprotni politički tabor. U oba ova slučaja, nagrada i ukrašavanje grada je palo u drugi plan i obezvrijeđeno ovakvim ponašanjem.
Nedavno je ponovo pokrenuto pitanje neradne nedjelje za trgovce. I tu se polemika u dobrom dijelu svela na to čija je to originalna ideja, gradonačelnika Stanivukovića ili sindikalaca.
Slična situacija je bila i prethodnih dana, kada je u centru pažnje bio je problem mjesečnih karata koje su školarci kupili za mart, a nisu ih iskoristili zato što se nastava nije održavala u školama, te kako će koristiti gradski prevoz do kraja aprila. Na portalima i društvenim mrežama je bila vidljiva prava borba oko toga ko će se prije pohvaliti da je njihovom/njegovom zaslugom riješen taj problem. S jedne strane, šef kluba odbornika SNSD, Dragoslav Topić, davao je svoje viđenje, dok je aktuelna administracija slala svoju verziju priče.
Poremećaj sistema vrijednosti
Sociolog Vedran Francuz smatra da ovi primjeri pokazuju da očigledno imamo poremećaj sistema vrijednosti u društvu.
– Vidljiv je strah za egzistenciju, pa imamo evidentne primjere gdje pojedinci ono što je privatno smatraju pozitivnim, a javno okarakterišu kao negativno. Isto tako, evidentna je borba obje strane – pozicije i opozicije, u težnji za osvajanje i zadržavanje što većeg uticaja u vlasti i promocije svog doprinosa za sve pozitivne efekte, a u isto vrijeme stavljanje etikete odgovornosti za sve negativno na suprotnu stranu – kaže Francuz.
Naglasio je da su u toj borbi društvene mreže postale ring za obračun te da se preko njih „počelo diktirati šta je pozitivno, a šta negativno“.
– Očigledno, u Banjaluci u političkom ringu imamo predsjednika Skupštine i gradonačelnika, koji sa svojim saradnicima, svako na svoj način, tumači određene pojave, procese, akte, norme i standarde. To im je sve omogućila demokratija i izborni zakon. Nažalost, nekad se neki od saradnika ne slažu s određenim javnim stavovima i performansima, ali moraju to prihvatiti, jer na političkom nebu Banjaluke u ovom trenutku dominira crno-bijelo – zaključio je on.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu