Tako je, u poređenju sa 2013/14, prošle školske godine na javne i privatne fakultete upisano čak 10.138 studenata manje. Prema podacima Zavoda za statistiku RS, u Srpskoj je prije četiri godine bilo 41.988 studenata, a u školskoj 2017/2018. tek 31.850 njih. To znači da je u ovom periodu u studentske klupe sjelo 10.138 studenata manje.
Kad je riječ o brucošima, njihov broj je u pomenutom četvorogodišnjem periodu sa 8.538 spao na 5.939.
Kako kažu sagovornici Srpskainfo, riječ je o alarmantnim podacima, odnosno problemu nad kojim što prije mora da se pozabavi cjelokupno društvo.
U Ministarstvu prosvjete i kulture RS potvrđuju da je evidentno smanjenje broja studenata na dva javna univerziteta u Srpskoj.
Razlog je negativan prirodni priraštaj stanovništva, smanjen broj svršenih srednjoškolaca, iseljavanje, odlazak na studije u inostranstvo i nepovoljna kretanja na tržištu rada. U posmatranom periodu je zabilježen znatno veći interes studenata za studijske programe iz oblasti društvenih, a manji interes za studijske programe iz oblasti prirodnih nauka – naglašavaju u ovom ministarstvu.
Snježana Božić, član Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu i informisanje u Narodnoj skupštini RS, ističe da je na fakultetima Univerzitetu u Istočnom Sarajevu u ovoj školskoj godini ostalo upražnjeno više od 1.000 mjesta.
– Sa ovakvom situacijom prvi put se srećemo. Na nekim studijskim programima nije se prijavio nijedan srednjoškolac, tako da je opstanak tih programa doveden u pitanje. Zabrinjavajuće je što je na državnim univerzitetima ostalo toliko slobodnih mjesta, čak i tamo gdje djeca mogu da budu na budžetu – naglašava Božićeva.
Prema njenim riječima, na Pravnom fakultetu UIS-a, koji ima dva odjeljenja – u Palama i Bijeljini, u trećem upisnom roku upisana su samo dva studenta.
– Ovo je nezamislivo za ovaj fakultet, na kojem za prvi upisni rok bude prijavljeno 300-400, a prima se oko 100 studenata. Jedini fakultet koji je ispunio kvotu u prvom roku je Medicinski. Takođe, u posljednje vrijeme sve više je trend da djeca na studije idu u inostranstvo, po cijenu da će dvije godine učiti jezik. Isto tako, već od osnovne škole roditelji razmatraju koja je srednja škola najbolja za odlazak i nastavak obrazovanja u inostranstvu. Iskreno se nadam da je trend smanjenja broja upisanih studenata privremen, ali je više nego jasno da je ovaj problem za temeljnu analizu – ističe Božićeva.
Demografi su više puta upozorili da je jedan od većih problema sa kojima se suočava Srpska to što ljudi masovno odlaze, a očigledno je da je među njima sve više mladih koji započinju ili nastavljaju studiranje u inostranstvu. Rješenje ovog problema vide u poboljšanju socijalno-ekonomskog statusa građana, ali upozoravaju da je to proces za koji su potrebne godine.
Sa javnih univerziteta u RS nedavno su poručili da je neophodno unaprijediti kvalitet visokoškolskog obrazovanja i racionalizavati studijske programe. Naglasili su da je potrebna racionalizacija odabira profila školovanja u skladu sa zahtjevima društva, privrede i potrebama razvoja RS.
Pad nataliteta
U Uniji studenatat RS kažu da je jedan od razloga smanjenja broja upisanih studenata na javne univerzitete i želja mladih, koji su u mogućnosti, da odu u veliki grad.
– Takođe, jedan od razloga je i sve manje rođene djece, zbog čega imamo manje i osnovaca, i srednjoškolaca, samim tim i brucoša. U svakom slučaju, cijelo društvo mora da radi na rješavanju ovog problema. Jer, ako mladi znaju da će, kad završe fakultet, ovdje moći da dobiju pristojan posao i da zasnuju porodicu, neće odlaziti u mjeri u kojoj sada odlaze – ističe predsjednik ove unije Milan Milišić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu