Pojavom korona virusa došlo je do “eksplozije” informacija u medijima, navodi Psypost.
Nesigurna i evoluirajuća priroda pandemije dovodi do stalnih novosti koje utiču na svakodnevni život i često izazivaju anksioznost. Autor studije Šerman A. Li želio je istražiti obrasce razmišljanja koji se odnose na COVID-19 i identifikovati kada ti obrasci postaju zabrinjavajući.
Li je ispitao kako opsesija korona virusom utiče na psihu čovjeka i zaključio da to dovodi do psiholoških problema poput suicidnih ideja, konzumiranja alkohola ili droga, psihičkih kriza, krajnje beznadežnosti i anksioznosti.
Studija je ispitala podatke dva uzorka i to muškaraca i žena iz Sjedinjenih Američkih Država. Prvi uzorak prikupljen je od 11. do 13. marta i uključivao je 775 odraslih osoba starosti 30 godina. Drugi uzorak prikupljen je od 23. do 24. marta i činilo ga je 398 odraslih osoba – starosti 32 godine.
Li je analizirao podatke i identifikovao četiri obrasca pretjeranog razmišljanja o COVID-19. Statističkim analizama utvrđeno je da su četiri obrasca bila vrlo pouzdana i korištena su za utvrđivanje opsesije o COVID-19. Učesnici studije su uglavnom navodili:
“Bio sam uznemiren, jer sam mislio da sam se možda zarazio korona virusom”, “Imao sam uznemirujuće misli da određeni ljudi koje sam vidio mogu imati koronavirus”, “Nisam mogao prestati razmišljati o koronavirusu” i “Sanjao sam o koronavirusu”.
– Razumna razina pažnje i razmišljanja o informacijama o COVID-19 može pomoći ljudima da ostanu na sigurnom tokom krize, ali previše uznemirujućeg razmišljanja o ovoj zaraznoj bolesti može biti veoma opasno – objašnjava Li.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu