Na posebnoj muci su oni koji, inače, imaju problem sa gojaznošću i koji po svaku cijenu i što brže žele da dotjeraju liniju, nerijetko i dijetama koje ne samo da nisu efikasne, nego mogu da budu opasne po zdravlje.
Ljekari objašnjavaju da ljudi pogrešnu dijetu primjenjuju upravo kad žele brzo da izgube kilograme. Riječ je o dijetama koje se reklamiraju na društvenim mrežama ili u medijima, tipa „za sedam dana izgubite pet kilograma“. Tu se građani, najčešće, izgladnjuju, pa izgube vodu i nakon 10 dana dolazi do jo-jo efekta i vraćanja izgubljenih kilograma, te dobijanja novih, objašnjava fizijatar nutricionista dr Gordana Ljoljić Dolić.
Prema njenim riječima, najzdravije mršavljenje podrazumijeva promjenu loših navika u ishrani, a ljudi zdrave navike treba da prihvate zauvijek i da se riješe emocionalnog prejedanja.
Upozorava da, s druge strane, restriktivne dijete mogu biti opasne, jer gladovanje dovodi do nervoze, pada koncentracije, glavobolje, nesvjestice i manjka energije.
– One, najčešće, podrazumijevaju obrok-dva dnevno, često tipa šejkova ili potaž supa. Riječ je o količinski manjim obrocima, koji ne mogu da zadovolje energetske potrebe osobe. A neredovni obroci i njihovo preskakanje dovode do usporavanja metabolizma, pojave viška kiseline u želucu, uz mogući nastanak gastritisa, bola u želucu, pada šećera u krvi, malaksalosti i slabosti – kaže za Srpskainfo Dolićeva.
Dodaje da kod ovih dijeta ljudi najčešće izbace sve ugljene hidrate.
– A naše tijelo, odnosno metabolizam, ne može normalno da radi ako ne unosimo ugljene hidrate, jer nam oni daju energiju. Zato je preporuka da se unose ugljeni hidrati, ali ne slatkiši nego cjelovite žitarice, graham hljeb, integralna riža – savjetuje Dolićeva.
Preporučuje da i tokom dijete ishrana bude raznovrsna i da sve grupe namirnice u njoj budu zastupljene.
– Međutim, bitno je šta se s čim kombinuje i u kojim količinama se konzumira. Svaka namirnica ima svoju kalorijsku vrijednost, a sve što pojedemo u toku dana, kada saberemo kalorije, jeste količina koju trebamo potrošiti kroz fizičku i svakodnevne aktivnosti – ističe Dolićeva.
Naglašava da osnovno pravilo zdravog mršavljenja podrazumijeva obavezna tri obroka dnevno, uz redovan doručak najkasnije jedan čas nakon ustajanja. Slijedi hidracija tijela uz adekvatan unos vode.
– Treba birati namirnice koje su zdrave, prije svega povrće, voće, integralne žitarice, meso bez loših masnoća, povećati unos ribe, uz fizičku aktivnost minimalno jedan čas šetnje dnevno. Bitno je da dnevni unos voća i povrća bude pet obroka, i to dvije svježe salate, jedno termički obrađeno povrće i dvije voćke. Ljudi vrlo često ne konzumiraju ovih pet obroka, u kojima se, kao i u mesu i žitaricama, nalaze vitamini i minerali. S druge strane, problem je i što se malo izlažemo suncu, pa 80 odsto stanovništva ima deficit vitamin D. Malo konzumiramo ribu i maslinovo ulje, i to je razlog deficita omega 3 masnih kiselina u ishrani, što može uticati na pojavu povišenog holesterola u krvi i ateroskleroze krvnih sudova, a sve to vodi ka kardiovaskularnim bolestima – upozorava Dolićeva.
Prema njenim riječima, dijete mogu biti različite, ali je individualan pristup svakako najbolji.
– Puno je različitih dijeta, a najpopularnije su intervalni ili autofagija post, odnosno odricanje od hrane u određenom periodu, keto dijeta, Atkinsonova dijeta, mesna dijeta, UN dijeta… Mediteranska ishrana je jedini tip ishrane za koji je medicinski dokazano da pozitivno utiče na zdravlje ljudi – kaže sagovornica Srpskainfo.
Danas se puno koriste i preparati za mršavljenje, jer ljudi često na taj način žele da izbjegnu promenu režima ishrane i navika, i tu dolazi do problema. Ljekari upozoravaju da neki proizvodi mogu biti opasni po zdravlje ljudi, odnosno, da mogu loše uticati na rad jetre i bubrega, što je dovoljan razlog za oprez.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu