Naime, 24 poslanika iz Federacije u Predstavničkom domu BiH u apelaciji Ustavnom sudu BiH tražili su, između ostalog, da bude donesena privremena mjera kojom bi bilo zabranjeno postupanje po aktima na osnovu kojih je započela gradnja hidroelektrane.
U prevodu, da se zaustavi gradnja HE „Buk Bijela“, prve od tri planirane u gornjem toku Drine, koje zajedno grade elektroprivrede RS i Srbije. Koncesija je dodijeljena putem pregovaračkog postupka.
Međutim, Ustavni sud BiH je naveo da se u naredna tri mjeseca odlaže postupak po zahtjevu 24 poslanika. To je rok koji je sud, prije konačne odluke, dao Komisiji za koncesije BiH da u svojstvu zajedničke komisije za koncesije riješi sporna pitanja između BiH i Srpske, te da ovaj sud obavijesti o ishodu.
Ali, bez obzira na to, Ustavni sud BiH je podigao prašinu u BiH kada je prije nekoliko dana donio djelimičnu odluku u kojoj je potvrdio da ipak postoji spor između BiH i RS u pogledu koncesionog dobra i nadležnosti za njihovo donošenje. Poslanici iz FBiH, mahom Bošnjaci, smatraju da je koncesiju mogla da dodijeli samo BiH, a nikako Republika Srpska.
Oni zastupaju stav da „entiteti nemaju pravo upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, a što uključuje i uspostavljanje koncesije na državnoj imovini“, bez obzira što je RS do sada dodijelila bar 320 koncesija, a kantoni u FBiH najmanje 240 (to je podatak iz odgovora Srpske Ustavnom sudu BiH).
S druge strane, činjenica je da je tok Drine kod Foče, na kome su dodijeljene koncesije, u potpunosti na teritoriji RS i nikada do sada se nije desilo da se u takve situacije uplitala Komisija za koncesije BiH, koja godinama ne radi – ništa. Osim toga, članovima te komisije je davno istekao mandat i u toku je izbor novih. Ipak, Ustavni sud BiH pronašao je član Zakona o koncesijama BiH koji govori o sporovima između BiH i entiteta i pozvao se na njega.
Milomir Amović, zamjenik predsjednika Komisije za koncesije BiH u tehničkom mandatu, tvrdi da komisija ima dovoljno članova da rješava ovaj spor. Međutim, Amović naglašava da odluka suda još nije stigla i da su za nju saznali iz medija.
– Koliko vidim, pominje se zajednička komisija, a ona se formira od članova naše i Komisije za koncesije RS. Drugo je pitanje šta se uopšte traži od nas, šta je sporno, da li ustavna nadležnost ili zakonska procedura. To ne znam dok ne pročitamo cijeli spis – kaže Amović za Srpskainfo.
Na pitanje da li je Komisija za koncesije BiH po zakonu nadležna da rješava ovakve sporove, Amović kaže da nije nadležna za rješavanje ustavnih nadležnosti, jer je to posao Ustavnog suda BiH.
– Ako je u pitanju zakonska procedura ili spor oko toga, to je već nešto drugo. Tada se može uključiti zajednička komisija – objašnjava Amović.
Ako je prostor na kome se daje koncesija na teritoriji RS i nema veze sa državnom granicom, postavlja se pitanje da li onda o toj koncesiji odlučuje Komisija za koncesije BiH. Amović je kategoričan: „Naravno da ne treba!“
– Mi smo to već u nekim odgovorima naglašavali. Ako se radi čisto (a radi se očigledno) o teritoriji RS, ako tu nije ni blizu granica BiH, to je u nadležnosti RS. Ali, kada je u pitanju zakonska procedura, ko kome daje koncesiju… Ne može vlada vladi davati koncesiju, ako se ne ispoštuje neka zakonska procedura u smislu ko je koncesionar, ko odobrava koncesiju. Taj dio mi je i dalje nepoznat i zato 100 odsto ne mogu da tvrdim ni jedno ni drugo – ograđuje se Amović.
Milan Tegeltija, savjetnik za pravna pitanja srpskog člana Predsjedništva BiH, objašnjava da koncesije po svojoj prirodi predstavljaju davanje na korištenje prirodnih resursa određenom subjektu za određenu vrstu koncesione naknade.
– Odluka Ustavnog suda, kojom upućuje na Komisiju za koncesije BIH za rješavanje spora između BIH i RS, ustvari predstavlja negaciju ovlaštenja Republike Srpske da raspolaže svojim dobrima, prirodnim resursima, ona u svojoj suštini znači negaciju vlasništva Republike Srpske nad samom sobom, nad svojom teritorijom i imovinom – kaže Tegeltija za Srpskainfo.
Prema njegovim riječima, ovakva odluka Ustavnog suda predstavlja direktnu negaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma kojom je određeno da RS pripada 49 odsto teritorije BiH, koja je jasno označena i razgraničena u odnosu na drugi entitet.
– Ova odluka Ustavnog suda pokušava da prenese centar odlučivanja o Republici Srpskoj u Sarajevo i tako je razvlasti od onih nadležnosti koje ima shodno Dejtonskom sporazumu, te je čin klasične centralizacije BiH suprotno odredbama Dejtonskog sporazuma – zaključuje Tegeltija.
Nismo uspjeli da dobijemo komentar iz Komisije za koncesije RS.
Za političare u Srpskoj, bez obzira da li su vlast ili opozicija, odluka Ustavnog suda BiH je neprihvatljiva. Ubijeđeni su da je za sud problem u tome što se posao na Drini radi zajedno sa Srbijom. Lider SNSD i srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, odmah je odluku nazvao „ujdurmom“ protiv Srpske.
– Veoma je jasno da su date koncesije za izgradnju hiroelektrana na prostoru Republike Srpske, koji ne dodiruje ni spoljne granice BiH niti je u dodiru s entitetskom linijom – rekao je Dodik.
Potpredsjednik US i šef pravnog tima te stranke, Milan Petković, smatra da je Ustavni sud još jednom pokazao da je politički, a ne pravni sud. Prema negovim riječima, sve ono što je međunarodna zajednica nekada radila direktno u BiH, sada se radi preko Ustavnog suda BiH.
– Šta ćemo ako zajednička komisija za koncesije ne donese nikakvu odluku za 90 dana? Da li ćemo tada ući u pravni vakuum – upitao je Petković.
Članica Glavnog odbora SDS, Aleksandra Pandurević, smatra da je riječ o političkoj odluci, koja je suprotna ustavno-pravnom sistemu BiH.
– Komisija za koncesije BiH je od svog nastanka do danas, a to je 16 godina, u svojoj nadležnosti imala svega dvije koncesije na entitetskoj liniji. Sve ostale koncesije su dodijelile entitetske komisije, jer to jeste njihova nadležnost – podsjeća Pandurevićeva.
Upozorava da je Ustavni sud grubo izašao iz svojih nadležnosti i prekršio Ustav BiH, na koji se pozvao.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu