Kako kažu, kvalitet meda je odličan, a osim na domaćem, biće zastupljen i na tržištu Evropske unije.
Iz Grupacije pčelara TK za Klix.ba kažu da su, za razliku od prethodnih nekoliko sezona, ove godine vremenske prilike pogodovale povećanju prihoda meda.
U februaru i martu došlo nam je lijepo vrijeme tako da je vegetacija ranije krenula, kompletno voće je izbeharalo, što je pogodovalo razvoju pčelinjih društava. To je bio uvod u glavnu bagremovu pašu koja je počela ranije, a ukupni prihodi ovdje su znatno bolji i kvalitetniji nego prethodne godine – rekao je za Klix.ba predsjednik Grupacije pčelara TK Muradif Kalesić.
Po dobro pripremljenom i razvijenom pčelinjem društvu za ovu pašu prinosi su iznosili okvirno 20 kilograma meda, što je dvostruko više nego lani.
– Očekivali smo da će tako biti i s drugom, odnosno lipinom pašom. Međutim, u junu, kada je lipa trebala početi mediti, zadesile su nas nagle promjene vremena što je poremetilo sam proces te je ovdje zabilježen pad prihoda u određenoj mjeri, ali i dalje možemo biti zadovoljni – rekao je Kalesić.
Zadovoljno rukama trljaju i vlasnici tuzlanskih pčelinjih društava, što je potvrđeno i iz lokalnog udruženja pčelara.
Među njima je i istaknuti tuzlanski pčelar Safet Salković koji s pčelama druguje već 55 godina. Njegova predanost ovom hobiju rezultirala je odličnim kvalitetom meda, što su potvrdila i brojna priznanja za izvanredan kvalitet koja nam je ponosno pokazao.
Na početku razgovora kaže da ga je biologija pčela posebno zaintrigirala još kao mladića.
– U mojoj porodici niko nije bio pčelar. Kao dječak sam sjedio sa starim pčelarima i to me veoma zanimalo. Ovim hobijem nekada su se bavili izuzetno uspješni ljudi u svim sferama života. Moje prve početničke košnice su propale, ali to nije umanjilo moj entuzijazam pa sam odlučio da se intenzivnije posvetim ovom hobiju – priča Salković koji danas u svom dvorištu u Tuzli ima skoro 60 pčelinjih društava.
Zahtjevan hobi
Kako ističe, pčelarstvo je izuzetno zahtjevan hobi kojem se konstantno mora biti posvećen. O pčelama neumorno izučava već 55 godina, a kaže da je riječ o opnokrilcima koji su velika zlopamtila, ali i odlični meteorolozi.
– S pčelom je potrebno postupati s velikom pažnjom i ljubavlju. Ona vam je veliko zlopamtilo pa ako se prema njoj negativno ophodite u trostrukoj mjeri će vam vratiti. S druge strane, pčela je i odličan meteorolog, tako da one u periodu kada nas očekuje lijepo vrijeme donose nektar i tad kod njih nema spavanja. Rade dan i noć, a ukoliko nam se sprema kiša, onda su izuzetno nervozne – navodi Salković koji za sve godine koje se nalazi u svijetu pčelarstva nije zapamtio bolju sezonu od ove.
Med je, navodi on, najjednostavniji i najjeftiniji proizvod koji nastaje od pčela, jer čovječanstvu nude još i polen, propolis, ali i matičnu mliječ.
– U medu imamo 350 elemenata koji su potrebni ljudskom zdravlju. Otprilike isto toliko imamo i u polenu, kao i matičnoj mliječi, dok nam propolis nudi njih 650. Sve ovo u velikoj mjeri pomaže u liječenju ljudi, što je, i sami ćemo priznati, izuzetno značajno – nastavlja Salković.
Ističe i da se kvalitetan domaći med može prepoznati na više načina.
– Prvi je da ga kupujete od poznate osobe s dugogodišnjim iskustvom. Takođe, pravi med, bio on kristalisan ili ne, prvo morate pomirisati, nakon toga ga kašičicom nanijeti na jezik i podignuti na nepce. Ako osjetite sitne kristale koji se lako tope, riječ je o kvalitetnom, odnosno pravom medu. S druge strane, ako su kristali izuzetno oštri te imate dojam da ste pijesak ili staklo stavili na nepce, onda je riječ o patvorenom, odnosno lažnom medu – pojašnjava Salković koji je ljubav prema pčelarstvu prenio i na svoje unuke.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu