Smisao je te nove regulative privući školovane radnike iz zemalja izvan Evropske unije kako bi se popunio rastući broj slobodnih radnih mjesta (kojih je trenutno u Njemačkoj više u 1,2 miliona), odnosno namirila potreba za kvalifikovanom radnom snagom, da bi se stabilizovao penzijski sistem koji, znamo i mi, uvijek treba novac.
Taj zakon, koji neki nazivaju i riskantnim, omogućiće lakše useljavanje migranata iz zemalja izvan EU koji mogu dokazati da imaju neki zanat te da znaju osnove njemačkog jezika. Sada će poslodavci moći zapošljavati takve migrante bez obzira na profesiju ako kod njih postoji takva potreba.
Uvrštena je i odredba po kojoj diplomanti i radnici s potvrđenim znanjem njemačkog jezika mogu doći i ostati u Njemačkoj na razdoblje od šest mjeseci zbog traženja posla čime im se omogućuje lakši odabir radnog mjesta za koje su kvalifikovani, prenosi Večernji list.
Međutim to je uslovljeno finansijskom garancijom, odnosno dokazom da imaju dovoljno novca da samostalno mogu u Njemačkoj provesti tih šest mjeseci.
U zakon nije uključen “Spurwechsel”, prijedlog prema kojem bi migranti koji sada borave u Njemačkoj mogli promijeniti status azilanta ako pronađu posao i nauče njemački.
Tome se protivio šef CSU-a Horst Seehofer bojeći se da će to podstaći novitalas migranata koji bi azil sada mogli tražiti utemeljeno, ako imaju znanja za neki ponuđen posao.
U strahu od predstojećih izbora u Bavarskoj Seehofer je zauzeo stav kako strogo treba odvojiti ekonomsku migraciju od azilanata. Ipak, morao se složiti s odredbom prema kojoj bi se dopustilo boravište onim migrantima koji ostvare dovoljan nivo integracije, dokažu da mogu živjeti od svog rada, a ne mogu biti deportovani. Tako bi se postigla veća fleksibilnost i za poslodavce i za migrante.
(Večernji list)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu