Potom je u najdramatičnijim danima od Drugog svjetskog rata, kad je svijet bio na ivici nuklearnog obračuna dvije velesile, razmjena poruka Kenedija i sovjetskog lidera Nikite Sergejeviča Hruščova smirila situaciju.
Sovjeti su uklonili rakete u zamjenu za obećanje SAD da neće napasti Kubu.
Kubanska raketna kriza, poznata i kao Oktobarska kriza ili Raketna kriza, predstavlja jedan od kritičnih momenata Hladnog rata.
Sukobu je prethodilo razmještanje američkih raketa srednjeg dometa u Turskoj 1959. godine, a slične rakete postavljene su i u Italiji.
Sovjeti su, kao odgovor, instalirali nuklearne rakete na Kubi, što su SAD proglasile za prijetnju svojoj bezbjednosti i povredu interesne sfere.
Kriza je eskalirala krajem oktobra 1962. godine američkom blokadom Kube.
Poslije višednevnog natezanja i “igre živaca”, u kojoj su glavni akteri bili Džon Kenedi, Nikita Hruščov i Fidel Kastro, Sovjetski Savez je povukao oružje, a zauzvrat dobio garanciju SAD da neće napasti Kubu.
Jedanaest mjeseci poslije dogovora Kenedi-Hruščov američko atomsko oružje u Turskoj je deaktivirano.
Postignut je i dogovor o uspostavljanju vruće linije (takozvani crveni telefon) između Moskve i Vašingtona.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu