Istovremeno, tek nezvanična najava da bi mogao da nametne izmjene Izbornog zakona BiH bila je dovoljna da se na Šmita sruči salva histeričnih kritika bošnjačkih ili probosanskih političara.
Da li će Šmit, koga RS ne priznaje za visokog predstavnika, zaista i nametnuti izmjene zakona, zvanično se još ne zna. Iz OHR su za Srpskainfo juče rekli da „ne komentarišu medijske spekulacije“.
Prijete i ratom
Međutim, izvori iz OHR kažu da se takva odluka uveliko sprema i da je samo pitanje da li će biti „kozmetičke“ ili „suštinske“ izmjene Izbornog zakona. Prve bi se navodno odnosile na sprečavanje izbornih malverzacija, dok se suštinske izmjene odnose prevashodno na izbor Doma naroda FBiH i članova Predsjedništva BiH iz Federacije, ali je problem što unutar PIK još nema jedinstvenog stava. Kako se spekuliše, Nijemci, Britanci i Amerikanci trenutno nemaju isti stav o tome da li Šmit treba da interveniše i u kom smislu.
Za razliku od ranijih situacija kada su Šmita dizali u zvijezde, ovaj put su Bošnjaci iznenada okrenuli ploču, optužujući njemačkog diplomatu da radi u interesu HDZ BiH i Dragana Čovića, sve iz straha da bi nametnutom odlukom mogao da im izbije političku dominaciju nad Hrvatima u FBiH. I sve to upakovano u tzv. građansku politiku.
Najradikalniji je bio Emir Suljagić, direktor Memorijanog centra Srebrenica, koji je čak prijetio novim ratom!
– Ako je ovo što sam uspio saznati o izmjenama Izbornog zakona tačno, mi – Bošnjaci, Bosanci, Ostali – poslije toga kao grupa nemamo šta tražiti u BiH, jer će naša egzistencija biti legalizovano ropstvo. Ostaju nam dva izbora: Anadolija ili neki novi rat – poručio je Suljagić na Tviteru.
Poslanik SDP u PS BiH, Saša Magazinović, tvrdi da postoje učestali pozivi iz međunarodnih krugova i da je tačno sve što se pojavilo u medijima. On je naglasio da je na pomolu uvođenje nove diskriminacije.
Lider DF i član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, koji bi možda najviše bio pogođen izmjenama Izbornog zakona, poručio je da „građani BiH nisu spremni prihvatiti antievropska rješenja koja produbljuju etničke podjele u izbornom zakonu“.
Avantura
Član Kolegijuma Predstavničkog doma BiH, Denis Zvizdić, savjetovao je Šmitu da „ne ulazi u avanture koje nisu u skladu s evropskom budućnošću BiH“. Zvizdić je javno rekao ono što se odavno spekuliše – da OHR nametanjima želi da izađe u susret svim nacionalnim stranama u BiH.
– Namjera takvog antidemokratskog, antievropskog i izuzetno opasnog scenarija za budućnost BiH, za koji vjerujemo da će ostati u sferi spekulacije, je da je sa Zakonom o zabrani negiranja genocida napravljen ustupak probosanskim snagama, odnosno Bošnjacima, i da bi se sada trebao napraviti ustupak „hrvatskoj strani“ kroz nametanje HDZ prijedloga Izbornog zakona, a „srpskoj strani“ kroz SNSD zahtjev u vezi sa državnom imovinom, uprkos brojnim i jasnim presudama Evropskog suda i Ustavnog suda BiH – istakao je Zvizdić.
Da li bošnjačka ili probosanska javnost, koja je tradicionalno naklonjena visokim predstavnicima u BiH, ovim pokazuje da je spremna da OHR okrene leđa, u slučaju da odluka ne bude povoljna za nju?
– Onog momenta kada im više ne odgovara ono što visoki predstavnik čini i radi, oni se počnu ponašati na isti način kao što se ponašaju i drugi u momentu kada njima ne odgovaraju odluke. Mada mi se čini da postoji jedna bitna razlika. Od strane zvaničnih političkih aktera iz FBiH nije propagirano neprovođenje odluka OHR, ukoliko se ispostavi da su one suprotne interesima nekih stranaka. S druge strane, Milorad Dodik kada govori o odlukama visokog predstavnika uvijek kaže „može on da donese šta god hoće, mi to nećemo provoditi“. Ovo je, naravno, žalosno što moramo na ovaj način uopšte razgovarati, da nemamo uvida u to šta se i na koji način sprema – kaže za Srpskainfo politični analitičar, Adnan Huskić.
Zabava za javnost
Kako kaže, zbunjen je vremenom u kome se spekuliše o nametanjima izmjena Izbornog zakona BiH, jer su izbori uveliko raspisani, a dosadašnji silni pregovori na ovu temu nisu dali nikakve rezultate.
– Jedino moje objašnjenje za ovu situaciju bi bilo da je iz OHR procijenjeno da trenutno nema zdravog pravnog utemeljenja za provođenje rezultata izbora, pa da je potrebno intervenisati u tom smislu. Mislim da će se ići na rješenje koje će kao pokušati zadovoljiti sve strane po raznim aspektima, ali definitivno na tragu onoga što je dogovarano u Neumu. Vjerovatno će visoki predstavnik ići u smjeru da poboljša integritet izbornog procesa, što je više onako da se javnost zabavi nekom pričom, nego što se može zaista suštinski poboljšati proces bilo kakvim intervencijama. Tako da ćete imati vrlo vjerovatno pokušaj da se na neki način niveliše pristup, “eto možda smo više izašli u susret HDZ kod ovih pitanja, ali smo sa druge strane isto tako radili na poboljšanju integriteta izbornog procesa” – prognozira Huskić.
Milan Sitarski, iz mostarskog Instituta za društveno politička istraživanja, kaže za Srpskainfo da su reakcije iz Sarajeva iznenađujuće samo za one koji nisu poznavaoci ovdašnjih prilika.
– Činjenica je da se sada bošnjačka javnost izrazito negativno izjašnjava, ne samo o konkretnom potezu Šmita, nego uopšte o ulozi visokog predstavnika. Čak postoje izjave po kojima je Izborni zakon BiH ustavna problematika. To, naravno, nije tačno, osim što se, kao i svaki drugi zakon, mora kretati unutar Ustava. Pojedini bošnjački komentatori tvrde da Izborni zakon mora da bude izuzet iz bilo kakve intervencije visokog predstavnika, pritom zaboravljajući da je čak Ustav FBiH 2002. brutalno izmjenjen nametnutim amandmanima Volfganga Petriča. Isti ti krugovi koji sada smatraju da su Ustav i Izborni zakon nedodirljivi, tada su podržali izmjene Ustava – podsjeća Sitarski.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu