Cvijanovićeva je naglasila da odlučivanje treba prepustiti domaćim političarima koji su izabrani od naroda na legitimnim i fer izborima, a ne da umjesto njih stranci nameću odluke i zagovaraju teme za koje ne postoji konsenzus svih političkih predstavnika.
Ona je navela da članovi Predsjedništva BiH nastupaju sa različitih političkih pozicija i shodno tome postoje pitanja o kojima nema konsenzusa, ali da postoji i određena saglasnost što nije novost, ako se uzme u obzir protekli period i rad ovog tijela.
– Pokušavamo da nađemo neku saglasnost o pitanjima koja su zaista važna za sve i gdje ne bi trebalo da se diže politička temperatura i pravi posebna politička priča. Tako da na taj način i dijelim pitanja na ona koja mogu da budu jedinstvena jer imamo jedinstven pristup njihovom rješavanju i ona gdje se elementarno ili bazično ne slažemo u političkom smislu, pa se onda mora tako nešto i manifestovati – naglasila je Cvijanovićeva.
Kada je riječ o radu Predsjedništva BiH od kada je preuzela mandat srpskog člana i predsjedavajuće, Cvijanovićeva je navela da se uradilo ono što je i bilo očekivano, a prevashodno je to imenovanje predsjedavajuće Savjeta ministara što je deblokiralo proces primjene izbornih rezultata.
– Sada ostaje još jedan izazov, a to je na koji način obezbijediti koordinaciju, saradnju ili neku vrstu dogovora između Predsjedništva, Savjeta ministara kao pomoćnog organa i ljudi u parlamentu zato što su zakoni i mnoge druge stvari svakako predmet interesovanja i usvajanja u okviru Parlamentarne skupštine. To jeste kompleksan posao, ali ja u suštini tamo funkcionišem kao neko ko i jeste izabran u Republici Srpskoj bez namjere da bilo koga ili kome ometam njegovu spoznaju ili političko viđenje, a da suprotstavim svoj politički stav ako je to potrebno – rekla je Cvijanovićeva.
Kada je riječ o nadležnostima Predsjedništva, Cvijanovićeva je navela da je prisutan problem u vezi sa donošenjem odluka koje se tiču spoljne politike, iako su procedure jasne i nedvosmislene kao što je utvrđeno i da pitanja koja dolaze na dnevni red moraju biti usvojena konsenzusom, u suprotnom predviđen je i mehanizam zaštite u slučaju preglasavanja.
– Možete da pokrenete proceduru veta i na taj način da nešto što je tamo došlo do preglasavanja dobije jedan sasvim drugačiji epilog, odnosno da se ne smatra usvojenom odlukom, ukoliko uspješno sprovedete do kraja tu proceduru. Kada je u pitanju naša procedura, ona podrazumijeva da se srpski član Predsjedništva obrati Narodnoj skupštini Republike Srpske i da tamo na osnovu dvotrećinske većine, ako je ima, obezbijedi da se ta odluka, koju je Predsjedništvo usvojilo preglasavanjem, ne tretira kao odluka. Samim tim ona više ne postoji – pojasnila je Cvijanovićeva.
Ona je navela da problem nastaje kada pred članove Predsjedništva BiH ne dolaze odluke o načinu glasanja predstavnika BiH u svjetskim organizacijama i institucijama, pridruživanju rezolucijama, političkim dokumentima i akcionim planovima.
Ona je dodala da se često nastavlja praksa iz prošlog mandata Ministarstva inostranih poslova da se ne poštuje princip konsenzusa ili da predstavnici BiH dobiju instrukciju o glasanju iako nije prošla proceduru u Predsjedništvu.
Imovina završena tema, Ustavni sud nema nadležnost da odlučuje
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović navodi da je jasno da pitanje imovine nije u nadležnosti BiH i to je definisano Dejtonskim sporazumom i Ustavom, kao što u nadležnosti nije ni odlučivanje po tom pitanju.
– Ne samo da je to verifikovano i potvrđeno Dejtonskim sporazumom nego je to neko prethodno stanje. Pitanje imovine je već prethodno riješeno. Onog momenta kada smo dobili Dejtonski sporazum mi smo unijeli ono što imamo u jedan novi aranžman koji jeste neka nova, drugačija BiH koja funkcioniše na sasvim drugačijem unutrašnjem uređenju nego što je to nekada bio slučaj dok je bila sastavni dio bivše države, Jugoslavije – istakla je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da je važno da su postojale i ranije odluke tog istog Ustavnog suda koji se bavio pitanjem imovine i različito je odlučivao, podsjetivši da je prije desetak godina tema bila i vojna imovina koju su pojedini pokušali uknjižiti na Ministarstvo odbrane.
– Mi smo tada postizali i određene sporazume. Kako da ta vojna imovina, odnosno ono što se nalazi na teritoriji entiteta, da na korištenje Ministarstvu odbrane? Tada smo u Republici Srpskoj imali drugačije koncepte i pristupe tom pitanju u odnosu na Federaciju BiH, a to je da se vojna imovina ne može knjižiti ili preknjižiti na nekog drugog i dati mu vlasništvo, ali da može da koristi dok god postoji potreba za tim. U Federaciji je bio dominantan stav da vojna imovina treba da se ustupi, da se promijeni titular i da se preknjiži – podsjetila je Cvijanovićeva.
I tada su, navela je Cvijanovićeva, stranci, isti oni koji i sada pričaju da se to pitanje treba regulisati na nivou BiH i da se onda dijeli entitetima, insistirali da se uslovi preknjižavanjem imovine sa entiteta na BiH da bi je koristilo Ministarstvo odbrane.
– Ne možete vi tražiti da odustanete od nečega ako niste vlasnik toga ili da tražite da preknjižite ako je uknjiženo već kao vaše vlasništvo. Iz ovoga se jasno vidi koliko ima eksperimenata samo u tih deset godina. Prvo se prizna da to pripada Republici Srpskoj, pa onda tražite da se odreknemo toga i damo nekome drugom u vlasništvo i tako ga knjižite. Kompletna zamjena teza – ocijenila je Cvijanovićeva.
Ona je ponovila da je stvar jasna i mišljenje je da Republika Srpska treba da ima principijelan odnos, a to je da je imovina već poznata stvar koja po Ustavu nije u nadležnosti BiH.
– Pitanje imovine je završena stvar još u Dejtonu i ti nekada visoki predstavnici koji su stavljali određene zabrane na raspolaganje imovinom radili su to zato što znaju da imovina pripada Republici Srpskoj, tako da je to bilo naravno nepotrebno. Dovelo nas je do brojnih problema, ali postojala je jasna identifikacija da to pripada entitetima. I sad odjednom kažu pripadaće kada vam mi to dodijelimo. Pa, ne možete nam dodijeliti kada je već dodijeljeno i već nam je to riješeno Dejtonom, a i prije toga je to bilo realno stanje – naglasila je Cvijanovićeva.
Iz BiH davno trebalo da odu i strane sudije i OHR
Govoreći o mogućnosti odlaska stranih sudija iz Ustavnog suda BiH i Kristijana Šmita kojeg Republika Srpska ne prihvata za visokog predstavnika, te zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika (OHR), Cvijanovićeva je istakla da su davno trebali da odu, dodavši da je pitanje stranih sudija trebalo da bude prošlost pet godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
– Međutim, postojale su velike težnje i želje u okviru političkog Sarajeva da se strane sudije zadrže kao mehanizam ili instrumentarijum za donošenje određenih odluka koje će biti protiv Republike Srpske, a na fonu onoga što su bili tada, a i sada su ostali, apetiti političkog Sarajeva – istakla je Cvijanovićeva.
Kada je riječ o visokim predstavnicima, ona je rekla da su oni prepoznati kao dejtonska kategorija, ali i da zna da čita taj dokument u kojem nema nadležnosti koje su sebi pribavili bivši visoki predstavnici i uzurpirali Ustav.
– Što se tiče Kristijana Šmita, tu postoji još dodatni problem, a to je problem legitimiteta, s obzirom na to da nije prošao predviđenu proceduru. Čak je i taj isti Ustavni sud u kojem sjede strane sudije nekada, u jednoj svojoj odluci upozorio i rekao da visoki predstavnik treba da prođe kroz tu proceduru, da bude verifikovan odgovarajućom rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN. I iz ovog primjera vidljivo je koliki je ovdje nesklada samo u okviru jedne institucije – naglasila je Cvijanovićeva.
Osim što su trebali da odu i jedni i drugi, Cvijanovićeva je navela da je uloga visokog predstavnika bila da koordiniše, pomaže, doprinosi u posredovanju i razgovorima, a ne da pravi haos, nered, interveniše, smjenjuje ljude, donsi zakone i interveniše u Ustav.
– To su sve apsolutno neprihvatljive stvari – konstatovala je Cvijanovićeva, dodavši da će prije otići Kristijan Šmit nego strane sudije.
Prema njenim riječima, relevantni su samo ljudi koji ovdje žive i oni koji ih predstavljaju jer su dobili demokratski mandat na izborima, da rade i upravljaju procesima.
Ne postoji evroatlantski put
Cvijanovićeva je istakla da se često zloupotrebljavaju sastanci na kojima se govori da je BiH na evroatlantskom putu, te da to svaki put izazove reakciju jer takav put ne postoji.
– Imamo evropske integracije, a ne evroatlantske, jer mi i sada imamo dokumente na osnovu kojih funkcionišemo. U Programu reformi jasno i piše da se ne prejudicira nikakvo članstvo u NATO, niti ima bilo kakvih aktivnosti koje se dešavaju da bi ponovo rehabilitovali tu neku priču i kažete – `svi mi želimo članstvo u NATO`. Činjenica je da neki žele, neki ne žele. Što se toga tiče i NATO savezu je vrlo jasno kakvo je ovdje raspoloženje i niko od njih ni ne insistira na tome”, navela je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da na toj temi insistiraju lokalni političari NATO orijentacije koji misle da na taj način svojim glasačima pokazuju kako oni to drže sve pod kontrolom i da se ide u NATO, što aposlutno nije tačno.
– Ne ide se u NATO, ali saradnja sa NATO savezom postoji i treba da postoji, treba da bude dobra i da se iskoriste svi oni aspekti koje je moguće iskoristiti i opet kažem na dobrobit nekog bezbjednosnog sistema koji razvijate ili imate. Što se tiče Republike Srpske postoje samo evropske integracije. Mi smo prije nekoliko mjeseci imali posjetu jednog od članova Predsjedništva generalnom sekretaru NATO saveza. Ta posjeta ne znači ništa. Za tog sekretara NATO saveza bi bilo relevantno da je vidio tri člana Predsjedništva, da svako kaže svoje mišljenje i oni znaju da je to tako. To je zvanična posjeta, ali kabinetskog tipa. Predsjedništvo nije donijelo odluku da neko ode niti da nastupa u ime Predsjedništva – pojasnila je Cvijanovićeva, dodavši da nije bilo posjete u punom kapacitetu.
Raditi na smirivanju tenzija i deblokadi projekata
Kada je riječ o saradnji sa partnerima na nivou zajedničkih institucija BiH, Cvijanovićeva je rekla da od nove parlamentarne većine na nivou BiH prije svega očekuje smirivanje političkih tenzija i deblokadu važnih projekata u Republici Srpskoj, ali da ne treba biti naivan i očekivati da će sada svi isto misliti.
– Nismo mi nikakva istorodna koalicija. Ponovo smo došli u situaciju da sklapamo vlast na nivou BiH. Ono što je dobro jeste da se prethodni dogovor o sklapanju te vlasti desio i to brže nego što se inače dešavalo u prošlosti – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je ponovila da definitivno očekuje smanjenje političkih tenzija u smislu da ono što jeste politička priča ne bude i remetilačka priča za realizaciju životno važnih pitanja kao što su kapitalni projekti u Republici Srpskoj.
– Očekujem da će oni održati svoju riječ i da konačno počne realizacija svih važnih projekata, a svaki od njih će pokazati koliko je vitalan, koliko može da živi svoj projektni život i dođe do neke svoje realizacije, ali biti kočnica nečemu je apsolutno nedopustivo – ocijenila je Cvijanovićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu