Kilogram je koštao od četiri do pet KM, a na pijačnim tezgama i marketima marku, dvije više. Povrtari kažu i da bi bili zadovoljni kada bi svake godine imali zagarantovanu prosječnu cijenu, jer još pamte godine kada je ovo povrće bilo toliko jeftino da se nije isplatilo ni brati.
Duško Despotović iz Ljeljenče prošle godine je na dunumu i po ubrao 10 tona boranije, čija je cijena po kilogramu bila 2,5 KM. Ove godine rod je prepolovljen, ali je zarada ista.
– Prodavao sam boraniju od 4,5 do 5 KM po kilogramu. Moji kupci se nisu žalili. Jednostavno, godina je takva. A nisu zaboravili ni kada sam kilogram prodavao za marku i po. Brali smo od zore do mrklog mraka, nikakve računice nismo imali, ali ne može se ni ostaviti na njivi. Toliko se uložilo i novaca i truda – kaže ovaj povrtar.
Kilogram boranije košta kao pola kilograma mesa, što je nezapamćeno, ali veća su i ulaganja.
– Sve je poskupilo – repromaterijali, sjemena, đubriva, gorivo. Dnevnica berača je 100 KM, ali ne možemo nikoga naći da radi – žali se ovaj povrtar.
Zbog tropskih temperatura, praćenih sušom, bilo je teško sačuvati rod na otvorenom, jer je cvijet opadao.
– Moralo se prskati, zalijevati. Po četiri kilometra nosim prskalicu sa 25 litara, ali ako ne daš potrebnu hemiju, biljka ne da prinos. Onaj ko je uložio ima šta i da ubere, a kvalitet uvijek ima osigurane kupce. Ekstremno visoke temperature otežavale su berbu. Do deset ujutro naberemo desetak, 20 kartona i vozi na pijacu. Kad upekne sunce, ništa se nije moglo raditi – kaže Duško.
Smanjena je ponuda domaće boranije zbog suše, a na tržištu nije bilo ni hercegovačke ni uvozne – albanske, pa je ovo povrće i zbog toga bilo na cijeni.
Godina je izuzetno dobra, kaže i Predrag Nikolić iz Ljeljenče.
– Pre dvije godine nisam boraniju ni obrao. Nije se imalo računa platiti berače, a prodati je nisi imao kome. Malo bolja situacija je s ranom boranijom, ali da se visoka cijena zadrži tokom cijele sezone kao ove godine, to se rijetko dešava – kaže ovaj proizvođač.
Proizvodnja boranije je veoma zahtjevna, u kišnom periodu ova biljka izložena je napadu biljnih bolesti, a u sušnom napadu insekata – pauka, tripsa, smrdibube.
– Da bi se proizvelo, mora se i uložiti. A svi radimo da bismo zaradili. Čim je skuplja proizvodnja, manja je zarada. Ma, ja bih ipak volio da cijena bude ujednačena svake godine pa da kupci mogu da priušte sebi boraniju koja košta dvije, tri marke, ali sada dati 100 KM za karton je malobrojnima dostupno. A bolje je i za nas proizvođače da imamo svake godine neku računicu, nego ovako jedne godine propast, druge godine cijena previsoka – kaže Nikolić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu