A onda kada nam se vrate u iznajmljenim automobilima i za nekoliko dana spucaju sve svoje plate da bi se pokazali kako su moćni, odlaze na teške poslove koje rade tamo negdje na Zapadu i kažu da im je dobro, a nama je najbolje ovdje – rekao je Dodik na Mrakovici.
„Vama i jeste najbolje“, poručuje Banjalučanin Radomir R, koji je otišao u Njemačku “trbuhom za kruhom” kako bi prehranio porodicu.
– Mi smo otišli da ne gledamo vaše bahaćenje, da ne zavisimo od vas i vaše milostinje, da ne budemo više ovce sa kojima manipulišete uz pomoć sendviča i porcije ćevapa, dok vi uživate – kazao je on za Srpskainfo.
“Trošimo pošteno zarađeno”
Iako s fakultetskom diplomom, na građevinu je otišao raditi prije dvije godine, nezadovoljan niskim platama, prezasićen nacionalnom retorikom i bez vjere u bolju budućnost. Poručuje da tamo „preko“, iza državne granice, ne prestaje patriotizam i ljubav prema domovini, ali svakako ne igra glavnu ulogu šta kažu domaći političari.
– Trošimo, da. Pošteno zarađeno, a radimo tamo gdje su nam omogućili i gdje za svoj rad i trud budemo pošteno plaćeni. Radili bismo i u Republici Srpskoj da su ovdje političari u stanju da stvore uslove da se normalno može živjeti – kaže Radomir R.
Dodaje da sebi često postavlja pitanje da li je pogriješio što je otišao.
– Imamo “sreću” što nas političari uvjeravaju da nismo pogriješili što smo otišli – kaže Radomir R.
Izjavom visoko pozicioniranog političara je pogođena šira populacija, kaže za Srpskainfo politikolog iz Minhena koji djeluje i u udruženjima Srba u Njemačkoj, Vlastimir Vidić.
– Ljudi u inostranstvu se ne osjećaju nimalo ugodno poslije takve vrste izjave. Ne samo oni, već i njihove porodice. U zadnje vrijeme sigurno 80 odsto ljudi odlazi iz potrebe, zato što ne mogu da se zaposle i dosljedno žive. Dijaspora je velika i važna, ona učestvuje u kreiranju ekonomskog života Srpske u značajnom dijelu i to može da negira samo neko ko je ekonomski neznalica i ko zanemaruje dijasporu. Svaka treća porodica ima nekog u inostranstvu, pa vlast strahuje da napravi detaljniji popis kojim bi se vidjelo da je daleko veći broj ljudi iz BiH u dijaspori nego što se to predstavlja – kaže Vidić.
Standardno ponašanje
Nepoštovanje prema dijaspori nije ništa čudno za vladajuće partije. Kaže ovo direktor Centra za ljudska prava Banjaluka, Dejan Lučka.
– To je standard prema svima koji se nisu ukalupili u njihovo shvatanje države. Sjetimo se onih rečenica u toku velikih poplava kada se teško stradalima u poplavama željelo dosta kiše i mekanih nasipa, jer ne daju dovoljnu podršku vladajućima, pa nipodoštavanja studenata i njihovo nazivanje svakakvim imenima prije par godina, pa onih izjava da i najbolji studenti, ako nisu u sistemu vlasti i nemaju partijsku knjižicu, u stvari žive u zabludi – podsjeća Lučka.
Dodaje da to jasno ukazuje na to da političari ne poštuju narod, njegove potrebe i želje, već da im je jedina vizura ona prema kojoj druge ljude posmatraju kao veliku glasačku mašineriju, koja nakon davanja svog glasa više nije preko potrebna.
– Dijaspora je u toj postavci očigledno daleko od srca i očiju, ali i ona smeta, jer lako može da bude tas na vagi zbog kojeg se može izgubiti vlast. A ne smije se zanemariti ni to da se takvim izjavama želi stvoriti i jaz između onih kojih su ostali i onih koji su otišli. Tužno je to što je u toj publici bio veliki broj ljudi kojima su djeca otišla u inostranstvo i oni sada moraju slušati i ćutati kad neko na taj način govori o njima – kaže Lučka za Srpskainfo.
Prašina
Kao bitnu stavku ističe to što ljudi koji odu u inostranstvo više ne zavise od posla koji im je dala partija kod nas, već od svog truda i zalaganja.
– To znači da kao što danas glasaju za jednu stranku, oni sutra svoj glas mogu pokloniti nekom drugom. I to je onda problem, jer tu prestaju manipulacije, strah i ucjene kojim su izloženi ljudi u našim mjestima. I toga se, naravno, boje vladajući, jer nije zanemarljiv broj ljudi koji glasaju iz inostranstva, pogotovo što će se taj broj u budućnosti još više povećavati – kaže Lučka.
Dodaje da partije ne shvataju da je zemlja bez ljudi u stvari samo parče prašine.
– Umjesto da se trude da poboljšaju uslove života i ljude zadrže u Srpskoj, oni ih i dalje tjeraju. Čak im, kao što vidimo, i zamjeraju što su otišli – ocijenio je Lučka.
Znaju za šta se bore
Profesorka anglističke lingvistike i kulturoloških studija Danijela Majstorović boravila je neko vrijeme u Njemačkoj i radila istraživanje novije dijaspore iz BiH ili takozvanog „trećeg talasa“, koji je u izvjesnoj mjeri zaustavljen zbog pandemije, a koje je pokazalo da je ova nova dijaspora otišla kako iz ekonomskih tako i bezbjednosnih razloga, jer mnogi od njih nisu vidjeli budućnost u BiH.
– Dok s jedne strane dominiraju tenzije i animoziteti, s druge strane su se desile pljačka i kompletno urušavanje institucija i vrijednosti usljed korumpiranosti i neodgovornosti na svim nivoima. To je onemogućilo „normalan“ život i bilo kakvu viziju budućnosti – kaže Majstorovićeva za Srpskainfo.
Navodi da je život u inostranstvu stalna borba.
– Moji ispitanici i ispitanice su rekli „da u Njemačkoj bar znaju za šta se bore“, a to je budućnost njihove djece. Otišavši mnogi od njih misle da nemaju prava da odlučuju o sudbini zemlje (zemalja Zapadnog Balkana) iz kojih su otišli, što pokazuju i brojke onih koji glasaju na izborima. Te brojke su frapantno male – kaže Majstorovićeva.
Dodaje da se dijaspora s naših prostora dosta druži i sarađuje poslovno kada odu naprimjer u Njemačku ili Austriju. Svi postanu „jugosi“ tako da etnonacionalne podjele mahom ne važe kad se nađu u tuđini.
– Ljudi između sebe sarađuju i formiraju veze, jer svi pričaju isti jezik – objasnila je Majstorovićeva.
Zvanični podaci pokazuju da je Republiku Srpsku do sada napustilo više od pola miliona ljudi.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu