Poručio je ovo dana pomoćnik državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja Džejms O’Brajen u Sarajevu prilikom gostovanja na Fakultetu političkih nauka. On je naveo da SAD čvrsto podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH.
– Od svih izazova sa kojim se Bosna i Hercegovina suočava, nijedan nije veći od eskalacije retorike, posebno priče o secesiji – istakao je O’Brajen.
On je dodao da “pozivi na stvaranje novih granica ili promjenu međunarodno priznatih granica, pokušaji da se potpiruje i slavi etničko i nacionalističko nasilje, nepoštivanje ključnih institucija poput Ustavnog suda – predstavljaju antidejtonsko, neustavno i opasno djelovanje”.
– Odgovorićemo na antidejtonsko i neustavno djelovanje i nećemo dozvoliti da maligni akteri dijele državu – rekao je on.
O’Brajan ističe kako se “čini da neki lideri misle da su važniji ako njihovo ime izgovaraju međunarodni zvaničnici, te uživaju u napadima na međunarodne zvaničnike poimenično”.
– To je suludo. Tačno je da je Dejton stvorio komplikovanu strukturu vlasti sa mnogo mogućnosti za blokadu inicijativa, ali je on takođe pokazao kako dalje. On predviđa da se zajednički rješavaju nesuglasice kroz Dejtonski sistem, ne van njega, ili prijetnjom da se napusti taj proces – istakao je O’Brajen.
On je rekao i da se u Ustavu navodi da će se svi zvaničnici i institucije u BiH
pridržavati evropskih standarda i međunarodnog prava u sklopu službenih dužnosti. O’Brajen ističe da je bio pravnik koji je radio sa stranama u Dejtonu kada se sporazum pisao.
– Tako da je bolno, za mene kao pravnika, kada čujem netačne argumente koje iznose neodgovorni političari i advokati koje plaćaju vašim novcem. Ti argumenti bi zemlju odvukli u prošlost, ne ka inicijalnom miru, nego ratu koji mu je prethodio – tvrdi O’Brajen.
Izmišljeni “izvorni Dejton”
Govoreći o pitanju državne imovine u BiH, O’Brajan je istakao da “postoji način da se razgovara o imovini tako što će se o tome govoriti u relevantnim institucijama”.
– Ali je polazna tačka i dalje jasna: imovina pripada državi – kaže O’Brajen.
On ističe da Ustav takođe jasno navodi da se u BiH mora osigurati neometano kretanje ljudi, dobara, usluga i kapitala.
Nijedan entitet, kako dodaje on, “neće uspostaviti nikakvu kontrolu na granici između entiteta”.
– Neki sada govore o nezavisnosti Republike Srpske ili o nezavisnosti Srpske unutar BiH, te zamišljaju kontrole na međuentitetskoj liniji razgraničenja. To je izmišljeni “izvorni Dejton” koji obećava povratak na blokade na putevima, uznemiravanje i barikade koje smo gledali u ratu, umjesto riječi sadržanih u stvarnom Dejtonu, koje su te prepreke uklonile. To je apsurdan i loš zakon, ali opasan u realnosti – rekao je on.
O’Brajan je rekao da je mart ključan za BiH, jer će tada Evropski savjet odlučivati da li je BiH spremna za naredni korak.
Prema njegovim riječima, bitno je i da se BiH uključi u “Berlinski proces”, koji će joj omogućiti ekonomski rast. O’Brajan kaže da oko 47 odsto građana više ne živi u BiH.
Štaviše, tvrdi on, prema “Catch-up Indexu”, BDP po glavi stanovnika u BiH iznosi svega jednu trećinu prosjeka u EU, a u protekloj deceniji je bilo jako malo napretka po tom pitanju.
– Pored toga, BiH privlači najmanji procenat direktnih stranih investicija u odnosu na svoj BDP od svih zemalja Zapadnog Balkana. Procenat nezaposlenih među mladima je oko 30 posto – ističe O’Brajen.
Savjet bezbjednosti ne odlučuje o OHR
On kaže da je Ustavni sud BiH vrhovna institucija koja donosi konačne odluke o svim pravnim pitanjima koja se odnose na Ustav.
– Razumijem da ljudi ne vole gubiti u sudovima, ali je to, kao i poštivanje tih presuda, dio života u demokratskoj državi koja poštuje vladavinu prava. Ali kad ljudi gube, onda napadaju sudije, naročito strane sudije u Ustavnom sudu. A njihovo je prisustvo takođe dio Dejtona (član VI(1)(b)) i ima smisla – rekao je O’Brajen.
Govoreći o ulozi visokog predstavnika, O’Brajan je poručio da Dejtonski sporazum uključuje i Aneks 10 u kojem strane “traže imenovanje visokog predstavnika” koji bi imao “krajnje ovlasti… za tumačenje ovog sporazuma u vezi sa civilnom provedbom mirovnog rješenja”.
– To uključuje i takozvane bonske ovlasti koje predstavljaju plenarne i dalekosežne ovlasti koje on može i treba koristiti kad je neophodno. Kada to uradi, SAD će ga podržati. Neki kažu da Savjet bezbjednosti UN mora imenovati visokog predstavnika. To je pogrešno. Prema Dejtonskom sporazumu, Savjet bezbjednosti UN ne odlučuje ni o prisustvu međunarodnih trupa ni o OHR – tvrdi O’Brajen.
Kada je generalnom sekretaru UN, kako kaže on, postavljeno ovo pitanje prošlog jula, on je dao jasan i konačan odgovor: “Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira je tijelo koje je relevantno za imenovanje visokog predstavnika. Svaki drugi odgovor je potpuno pogrešan”.
SDA eksploatisala BH Telekom
O’Brajan navodi i kako pojedini političari u BiH, koje je nazvao nacionalistima, pokušavaju oslabiti institucije, prijete otcjepljenjem ili rasplamsavaju plamen nepovjerenja i podjela.
– Zašto to rade? Brojne su studije, jedna za drugom, pokazale da se ekonomija u BiH guši pod teretom političke nestabilnosti. Teško je ne primijetiti da dok se velika većina građana bori da sastavi kraj s krajem, neki politički lideri i njihove porodice postaju svakodnevno sve bogatiji. A odakle im novac? BiH prikuplja prihode koji su među najvećima prema učešću u BDP u svijetu. Umjesto da se njime finansiraju kvalitetne javne usluge, novac nestaje u privatnim džepovima ili se koristi za održavanje velikih mreža političke podrške – rekao je O’Brajen.
Prema njegovim riječima, javni sektor obezbjeđuje 44 odsto svih formalnih radnih mjesta u BiH, što predstavlja jednu od najvećih brojki u Evropi.
O’Brajan je podsjetio da je supruga predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, Sebija, nedavno smijenjena sa pozicije direktorice Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu, jedne od najvećih bolnica u zemlji.
Tokom njenog mandata, navodi on, doktori su bili izloženi pritisku da podrže SDA ili su uklanjani sa rukovodećih pozicija na kojima su bili.
O’Brajan kaže da je agenda bila fokusirana na politiku, ne na brigu o pacijentima.
– SDA je takođe učestvovala u ozloglašenom slučaju sa respiratorima, a kada su bili na vlasti, lideri SDA su eksploatisali BH Telekom za ostvarivanje lične dobiti i za jačanje sopstvenih mreža podrške. Sve lažne tvrdnje koje dovode u zabludu imaju jasan cilj: podrivanje mirovnog sporazuma uključujući državne institucije, te omogućavanje nekima da ostanu na vlasti bez obzira na cijenu koju će platiti obični građani – izjavio je O’Brajen.
Dodik novac usmjerava svojoj porodici
On je poručio i da u energetskom sektoru lider HDZ BiH Dragan Čović blokira Južnu interkonekciju, gasovod prirodnog gasa prema Hrvatskoj.
– On bi da zamijeni operatera sistema prenosa – etabliranu kompaniju u vlasništvu Federacije koja ima tehničku ekspertizu, resurse i projektnu dokumentaciju za izvedbu projekta – trenutno nepostojećom kompanijom koja bi bila pod njegovom kontrolom i za njegovu političku i finansijsku korist. To je cinizam i protiv je javnog interesa – rekao je O’Brajen.
Osvrnuo se i na ugovore članova porodice predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
– Milorad Dodik i njegov SNSD već godinama usmjeravaju ugovore prema članovima njegove porodice i prijateljima. Brojne su optužbe o nedoličnom ponašanju u raznim granama industrije u Srpskoj, od nekonkurentnih ugovora koji su na sumnjiv način dodijeljeni kompanijama pod kontrolom njegove porodice do sankcionisanog medija gospodina Dodika, ATV – tvrdi O’Brajen.
On kaže da je Dodik, nakon što je stupio na poziciju predsjednika Srpske, sam “sebi dodijelio sredstva u iznosu od 56,5 milijuna maraka (28,7 miliona dolara) za kancelariju predsjednika Srpske, što je povećanje od više od 400 odsto u odnosu na prethodnu godinu”.
– U isto vrijeme, gospodin Dodik traži dodatna sredstva izvan institucija vlasti Bosne i Hercegovine. Nakon mjeseci očajničkih pokušaja da osigura sredstva iz izvora kao što su Rusija, Mađarska i NR Kina, gospodin Dodik izvršio je pritisak na lokalne banke da pruže novčanu podršku izdavanjem domaćih obveznica. One su ekvivalent visokokamatnim zajmovima. To nije održivo. Glasači u Srpskoj imaju pravo znati koliko duguju – rekao je O’Brajen, piše Radio Slobodna Evropa.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu