Poručuje to u intervjuu za Srpskainfo odbornik SNSD i ujedno predsjednik Kluba ove partije u Skupštini grada Banjaluka Stanislav Palija.
Šta je, po Vama, obilježilo prošlu godinu u Banjaluci?
Pošto živim u podnožju Starčevice meni je najznačajniji događaj koji je obilježio prošlu godinu završetak izgradnje istočnog tranzita, zajedno sa 4 kružne raskrsnice. Uz tu saobraćajnicu smo dobili i pješačke i biciklističke staze sa novim drvoredima i površinama za rekreaciju, gdje svaki dan možemo vidjeti mnogobrojne građane. Od manifestacija izdvajam spektakularan koncert Stefana Milenkovića i Slobodana Trkulje, uz pratnju Banjalučke filharmonije, povodom završetka obnove krova i fasade Banskog dvora.
Koji biste projekat Grada pohvalili, a koji smatrate promašajem?
Projekat uređenja centralne gradske zone u kojem bi u narednih nekoliko godina trebali dobiti novu pješačku zonu od Hrama Hrista Spasitelja do tzv. “rupe“, sa prvi put uokvirenim trgovima oko Muzeja savremene umjetnosti, uz novi most u Docu i multifunkcionalnu kongresno-koncertnu dvoranu, koji bi trebali postati novi simboli Grada, predstavljaju po meni najvažnije projekte koji će predstavljati našu Banjaluku u 21. vijeku.
Pohvalio bih i projekat „Za tvoje dobro“ u sklopu kojeg se rade preventivni pregledi na najteže i najčešće kardiovaskularne i maligne bolesti čime je Grad stavio do znanja koliko mu je stalo do zdravlja svojih stanovnika. Tu je i projekat „Banjaluka ljudskog lica“ čiji je cilj obuhvatanje svih ranjivih grupa (djece, mladih, osoba treće dobi, osoba sa invalidnošću) i njihovo uključivanje kroz razne aktivnosti u društveni život grada. I treći originalni projekat „Malih intervencija u prostoru“, gdje se malim sredstvima i sjajnim idejama naših građana oplemenjuju mnogi nefunkcionalni i zaboravljeni prostori.
Ne vidim da smo u ovom mandatu imali nekih promašaja. Bar ne sa ove distance. Prije se može reći da sada ispravljamo neke greške koje su učinjene ranije, poput pravnih bitki koje sada vodimo za povrat gradske imovine.
Koja dobra ideja ili inicijativa građana nije prepoznata, a mislite da zaslužuje podršku?
Puno je dobrih ideja građana, puno zahtjeva koje bi trebalo realizovati. Da imamo momentalno na raspolaganju 10 gradskih budžeta ne bismo opet mogli realizovati sve važne projekte. I to je život. Grad je kao kuća, uvijek nešto treba oko nje popravljati i uređivati, ali je važno da se dobro odrede prioriteti. Smatram da je važno da ravnomjerno razvijamo i ruralno i gradsko područje i da su dobro postavljeni prioriteti, koji su uvažavali mišljenja savjeta svih mjesnih zajednica. Trenutno su u fokusu projekti vodosnabdijevanja i bolje saobraćajne uvezanosti grada; sutra će to biti neki drugi.
Ipak, postoje dva velika problema koji bi građani željeli da se riješe, a koji zahtijevaju ogromna materijalna sredstva. To je pitanje odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda i sam izlazak Grada na Vrbas, jer sad „de fakto“ građani imaju pristup Vrbasu na samo nekoliko mjesta u centru Grada. Odvodnju i prečišćavanje otpadnih voda gradovi po Evropi uglavnom realizuju putem grantovskih sredstava iz fondova Evropske Unije, koji nama nisu dostupni. Za realizaciju tog projekta u Banjaluci potrebno je nekoliko stotina miliona KM, koje ni daleko bogatiji gradovi nemaju. Tako da će se u budućnosti trebati pokušati naći neka druga alternativna, možda i parcijalna rješenja.
Za šta ćete se lično zalagati u ovoj godini?
Od prvog dana odborničkog mandata potpuno sam posvećen realizaciji ciljeva koje smo u kampanji, na čelu sa gradonačelnikom Radojičićem, 2016. obećali građanima. Svi naši programi su pretočeni u viziju Grada i strateške dokumente čija je realizacija iz godine u godinu na sve većem nivou.
Puno smo kvalitetnih i bitnih projekata za Banjaluku i građane podržali kroz budžet za ovu godinu: izgradnja kružne raskrsnice kod Lesnine sa rekonstrukcijom ulice Ivana Gorana Kovačića, novog mosta u Srpskim Toplicama i početak izgradnje mosta u Docu, izgradnja saobraćajnice od Lauša do Paprikovca, nastavak puta punih profila kroz Šargovac, te puta prema Priječanima. Kroz projekte Voda 1, 2, 3 rješavaće se najzahtevniji dijelovi grada, otpočelo se sa zamjenom javne rasvete LED tehnologijom, posebno mi je drago podržati izgradnju novih vrtića.
U 2020. nas čeka izgradnja sportskih dvorana pored škola na Starčevici i Laušu, rekonstrukcija dvorane u Sokolskom domu, te izgradnja terena za fudbal kod tržnog centra „Delta“. Priznaćete da se ne možemo prisjetiti kada je toliko dobrih projekata realizovano kao u zadnje tri godine.
Sjednice NSRS obiježile su mnoge uvrede. Kakva je atmosfera u gradskom parlamentu?
Atmosfera u Skupšini grada je mnogo relaksiranija u zadnje dvije godine nego ona u republičkoj Skupštini. Mada nismo ni mi pošteđeni teških riječi i neargumentovanih optužbi, koje najčešće nemaju veze ni sa dnevnim redom, ni sa tačkama o kojima raspravljamo.
Često se namjerno izvrću činjenice i pogrešno tumače dokumenti u pokušaju da se stanje predstavi onakvim kakvo nije. Kao primjer navodim galamu oko veoma uspješnog refinansiranja dugoročnih dugova Grada, gdje se kreditom pod povoljnijim uslovima, sa značajno nižom kamatnom stopom, zatvaraju stari dugovi sa visokim kamatnim stopama. Time su smanjeni godišnji anuiteti Grada i oslobođena sredstva za ulaganje u kapitalnu infrastrukturu. Pojedini opozicioni odbornici su ovaj projekat u javnosti vrlo agresivno nastojali prikazati kao neracionalna i bahata nova zaduženja, iako su u materijalima koji su dostupni i javnosti mogli pročitati da je zaduženost Grada nakon podizanja tih kredita manja, nego na početku mandata gradonačelnika Radojičića.
Argumentovane rasprave sa iznošenjem konkretnih predloga i ideja sigurno bi doprinijele većem međusobnom uvažavanju i kulturi dijaloga, a što bi indirektno uticalo i na podizanje povjerenja ljudi u politiku i političare, ali i na bolju atmosferu u društvu. Navodim primjer brojnih udruženja građana, naučnih, kulturnih i sportskih radnika koji su u javnosti često iznosili jasne kritične stavove prema vlastima, a koji su na poziv gradonačelnika uključeni u veliki broj projekata od interesa za sve građane. Mislim da je to put kojim se treba kretati u budućnosti,
Kako komentarište česte izostanke odbornika sa skupštinskih sjednica?
Svaki odbornik je vlasnik svog mandata i može svojevoljno odlučivati da li će prisustvovati sjednicama ili ne. Na glasačima je da odluče na izborima da li je određeni odbornik opravdao njihovo poverenje, odnosno da li je dovoljno dobro zastupao njihove interese. Mišljenja sam da bi svaki odbornik trebao biti aktivan ne samo na sjednicama Skupštine, već i kroz rad na komisijama i odborima, kao i kroz rad u zajednici. Ipak, treba istaći da su to većinom opravdani izostanci zbog zdravstvenih razloga ili neodložnih poslovnih obaveza, bar kada je u pitanju Klub odbornika SNSD-a.
Treba li zainteresovanim građanima omogućiti da prisustvuju sjednicama Skupštine, što sada nije slučaj?
Lično, nemam ništa protiv prisustva građana, jer je rad Skupštine potpuno transparentan. Poznato je da se sjednice prenose na lokalnoj televiziji, a da su materijali, odgovori na pitanja odbornika, te zapisnici dostupni putem internet stranice Gradske uprave. Prisustvo građana je regulisano Poslovnikom o radu Skupštine kojim se omogućava svim zainteresovanima prisustvo sjednicama, ali su dužni predhodno podnijeti zahtjev. Oni čak mogu učestvovati i u raspravi, o pitanjima iz njihove nadležnosti i ako su pozvani da učestvuju. Treba imati na umu da je prostorni kapacitet skupštinske sale dosta malen, pa se može desiti da na nekim temama imamo veći broj zahtjeva, što bi nas dovelo u opasnost da diskriminišemo ili favorizujemo bilo koga. A to bi onda svakako bilo nedemokratski.
Treba uzeti u obzir i činjenicu da Skupština na početku godine raspisuje javni poziv zainteresovanim subjektima za učešće u radu radnih tijela. Koliko mi je poznato, iako je njih desetak dobilo akreditacije, vrlo rijetko prisustvuju sjednicama.
“Glavno oružje”
Pred nama je izborna godina. Šta ćete ponuditi glasačima?
SNSD je sa svojim gradonačelnikom Igorom Radojičićem ponudio još prije 4 godine viziju razvoja Banjaluke u naredna dva mandata, koja je pretočena u strateške dokumente Grada. Za to je dobio veliku podršku građana i mi od toga nećemo odustati. Očekujemo da ćemo ovaj put dobiti još veću podršku baš zato što smo pokazali da se i u teškim uslovima može puno toga uraditi kada imate znanje i kada ste posvećeni viziji. Razvijaćemo ravnomjerno i gradske i prigradske i seoske mjesne zajednice.
Nastojaćemo i dalje raditi na stvaranju boljeg poslovnog okruženja, bolje infrastrukturne i komunalne povezanosti, razvoju sporta, kulture i turizma. Želimo da razvijamo grad koji će biti poželjan ne samo za život naših građana, već i magnet za turiste. To će biti naše glavno oružje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu