Šta je, po Vama, obilježilo proteklu godinu u Banjaluci?
Po meni su to kulturna dešavanja u Banjaluci, kao i kandidatura za Evropsku prestonicu kulture. Bez obzira što Banjaluka nije uspjela da osvoji ovo priznanje, kanidatura je dala zamah razvoju kuture u gradu, koja je uvijek nekako bila na repu, i materijalnih i drugih događanja. Stvoren je dobar, mladi tim koji je radio na tom projektu, tim će ostati i dalje da radi i nadam se da će još više doprinijeti tome. Kulturnim dešavanjima u velikoj mjeri je doprineo i Banski dvor sa svim svojim sadržajima, kao i manifestacija „Ljeto na Vrbasu“ i sve ono što organizuje Turistička organizacija grada.
Koji projekat Grada biste pohvalili, a koji smatrate promašajem?
Za mene je najbolji projekat gradnja novog Zelenog mosta koji je spojio zapadni i istočni tranzit, a što se tiče nekih stvari koje nismo radili u dovoljnoj mjeri, to su otpadne vode i kanalizacione mreže na teritoriji celog grada. Razlog tome, u svakom slučaju, jeste nedostatak materijalnih sredstava, ali ako hoćemo da Banjaluka bude čist, uredan grad, mislim da se na to moramo fokusirati sljedećih godina.
Koja dobra ideja ili inicijativa građana nije prepoznata, a mislite da zaslužuje podršku?
Ima jedna inicijativa građana koja se meni jako dopada „Solarni krovovi grada Banjaluke“, po kojoj bi se na svim ravnim krovovima zgrada, firmi, postavili solarni paneli. Ovo se naročito odnosi na zajednice etažnih vlasnika, gdje bi građani dobili solarne panele, a za uzvrat, ljudi bi im održavali krov. To bi bilo rješenje za održavanje samih krovova, a stanari bi takođe dobijali i materijalnu naknadu. To je nešto što bi trebalo da se pokrene jer vodi ka stvaranju i potrošnji takvog izvora energije.
Druga ideja jeste banjalučko izletište. Znate da Banjaluka nema svoje zvanično izletište, a rijeka Suturlija i taj dio od Lauša prema Suturliji je izvanredno područje. Obišao sam ga u nekoliko navrata i mislim da je stvarno veliki turistički kapacitet, koji su ljudi iz TOBL-a i Gradske uprave prepoznali. Mislim da ćemo u ovoj godini ući u realizaciju dijela tog projekta, s obzirom da je veoma obiman i zahtijeva puno ulaganja, sredstava i angažovanja većeg broja ljudi.
Sjednice NSRS obilježile su mnoge uvrede. Kakva je atmosfera u gradskom parlamentu?
Naravno da se te stvari pokušavaju preliti i u gradsku Skupštinu, ali mi za sada nismo imali takvu vrstu ponašanja. Nekada ima povišenih tonova, ali takvog ponašanja nema i nećemo to dozvoliti.
Kako komentarište česte izostanke odbornika sa skupštinskih sjednica?
Evidentno je da u gradskoj Skupštini nešto ne štima što se tiče dolazaka pojedinih odbornika. Ima odbornika za koje znam da su narušenog zdravlja i da ne mogu da dolaze, ali ima i drugih koji ne dolaze iz njima poznatih razloga. Ako neki politički subjekt kandiduje nekoga, stavi ga na listu i on dođe kao odbornik, onda bi taj politički subjekt trebao i da vodi brigu zašto njegovi odbornici dolaze ili ne dolaze na Skupštinu. Mislim da će građani paziti na sljedećim izborima, bez obzira šta svi oni koji ne dolaze na Skupštinu mislili o tome. To je njihova obaveza, da rade za građane koji su im dali povjerenje, kao i za sve ostale u Banjaluci.
Treba li zainteresovanim građanima omogućiti da prisustvuju sjednicama Skupštine, što sada nije slučaj?
Mislim da je obrazloženje da nema dovoljno prostora u sali – na mjestu jer kad dođete na Skupštinu, to i vidite. Sigurno bi bio veliki broj građana koji bi htjeli da prisustvuju sjednicama, ali ne možete praviti selekciju među ljudima, “ti možeš ili ti ne možeš”. Jesam za to da građani prisustvuju sjednicama, to je stvar demokratije i parlamentarizma, ali u ovom trenutku i sa ovakvom salom zaista nismo u mogućnosti. Ukoliko se stvore uslovi, apsolutno sam za to da građani prisustvuju jer tu se radi prevenstveno o njihovim sredstvima, bez obzira što se to naziva gradski budžet. Treba da čuju i vide kako se svako od nas ponaša, kako diskutuje i o čemu govori.
Za šta ćete se lično zalagati u ovoj godini?
Gledajući sve oko nas što se dešava, mislim da bismo morali posebno da se zalažemo za pronatalitetnu politiku, za to da ostanu mladi ljudi, da ne idu odavde, jer sve onda ovo što mi hoćemo, pravimo i radimo, polako će početi da gubi svoj smisao. Mislim da to možemo i da mladima moramo davati šansu. Stariji moraju da shvate da svijet ostaje na mladima, ne da oni čekaju 40, 50 godina da se uvuku u sve pore društvenog života, nego sa 25-30 godina treba da budu na udarnim mjestima što se tiče preduzeća, školovanja i svega ostalog.
Važni nacionalni nteresi
Pred nama je izborna godina. Koji program ćete ponuditi glasačima?
Ujedinjena Srpska ima vrlo jasan program, u kojem se spominju upravo mladi ljudi, ali to je samo dio. Hoću da kažem da Srbi moraju da se ujedine, ne smiju da se ponašaju kao što su se do sada, na nekim mjestima, ponašali. Ne smiju lični interesi nijedne stranke ili bilo kojeg pojedinca da budu ispred opštih. Ova država mora da ima svoje nacionalne interese, a to su: Republika Srpska, jezik, školstvo. Oni ne mogu da budu uzdrmani nikakvim svađama i previranjima, ko god da je na vlasti, bilo sadašnja pozicija ili opozicija. Bespredmetno je o tome pričati, morate da zastupate zajedničke interese. Neki ljudi, nažalost, to još ne mogu da shvate, ali jednog dana će morati, jer bez toga nema nam opstanka na ovom području.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu