Da li postoji politička volja da se posao završi u ovoj godini?
Predsjednik koalicije građana “Pod lupom” i bivši predsjednik CIK BiH, Vehid Šehić, kaže da je postojao dobar Zakon o sukobu interesa koji je primjenjivala CIK, ali nije odgovarao mnogima.
– Oni su ga sad sveli da maltene nema sukoba interesa – kaže Šehić.
Što se tiče ovog zakona, prijedlog je prošao Predstavnički dom PS BiH i sada je na redu faza usaglašavanja.
– Razlog je taj što je usvojen veliki broj amandmana koji su međusobno kontradiktorni – objašnjava direktorka Transparensi Internešenela BiH, Ivana Korajlić.
Katastrofalan prijedlog
Dodaje da je neizvjesno koliko će trajati proces usaglašavanja, pa usvajanja u Domu naroda. Napominje i da je, uporedo sa ovim zakonom, Ministarstvo pravde kreiralo drugi Prijedlog zakona o sukobu interesa, “koji je katastrofalan u svakom pogledu”.
– Gori je čak i od postojećeg zakonskog rješenja. Evropska unija je direktno poslala pismo da nacrt Ministarstva pravde BiH nije u skladu s međunarodnim standardima i da ne predstavlja unapređenje. Čak su direktno poslali poruku da je očigledno kako ovo ministarstvo nema volju da ispuni ovaj prioritet – kaže Korajlićeva.
Što se tiče zakona o VSTS, to su izmjene zakona koje idu u fazama da bi se uspostavile osnove za provjeru integriteta, provjeru imovinskih kartona. Korajlićeva dodaje i da je dio oko disciplinskih prekršaja detaljnije definisan.
– Međutim, on je samo početno rješenje, gdje je najavljeno da bi se nakon toga u roku od nekih godinu dana išlo na kreiranje i usvajanje potpuno novog zakona o VSTS. Ove izmjene sada su dosta polovične, ima tu problema i oko transparentnosti informacija koje se objavljuju iz imovinskih kartona sudija i tužilaca – navela je Korajlićeva.
Politički otpor
Ipak, konkretnih izmjena zakona još nema, kao ni njihovog primjenjivanja, što je još jedan od koraka koji nas dijeli od ulaska u EU.
Jedan od razloga je što postoji otpor političara, smatra Vehid Šehić.
– Ovdje ima šačica ljudi koji žele da naprave promjene. Međutim, veliki dio je protiv bilo kakvih promjena, jer bi bilo kakve promjene značile odgovornost i sankcije za neodgovorno ponašanje, što bi ih otjeralo sa političke scene, tako da će tu biti veliki otpor – smatra Šehić.
Što se tiče Zakona o javnim nabavkama BiH, Savjet ministara BiH je nedavno podržao Nacrt izmjena i dopuna zakona koji je kreiran još davno od strane radne grupe.
– Međutim, nije u onoj formi usvojen od strane Savjeta ministara u kojoj je predložen, odnosno neke odredbe koje se odnose na jačanje nadzora same Agencije za javne nabavke i nadležnosti po pitanju nadzora nisu podržane. Tako opet dolazimo do toga da je to samo jedno prelazno rješenje i da se opet najavljuje da će u narednom preriodu ići cjelokupan novi zakon o javnim nabavkama – kaže Ivana Korajlić.
Polovična rješenja
Donošenje novih izmjena postojećih zakona značilo bi sprečavanje zloupotreba u poljima na koja se odnose. Međutim, Korajlićeva dodaje da ako se nastavi na ovaj način, polovičnim rješenjima, odbijanjem unapređenja ključnih mehanizama kao što je sukob interesa, čak i kreiranje predloga koji su u pravcu rješavanja postojećeg zakonskog okvira, ne možemo očekivati uskoro status kandidata.
– Evropska unija je jasno u Mišljenju naznačila da je ove zakone neophodno unaprijediti, a ne da su sada bilo kakve izmjene dovoljne da bi se smatralo da su ispunjeni ti prioriteti. Kao što vidimo, institucije stalno idu na ta neka privremena, polovična rješenja koja nisu dugoročno sistemsko unapređenje ovih oblasti, a da ne govorimo o tome da je u Mišljenju dato 14 prioriteta, a da su ova tri zakona samo neki od njih – napominje Korajlićeva.
Dodaje da hibridna rješenja institucija nisu rješenje.
– Zakon nema toliko efekta ukoliko nemate prateći nadzor koji može pravovremeno da djeluje, da izriče konkretne sankcije. Jednostavno, ako nema adekvatnog nadzora, onda je pitanje koliko mogu imati efekta ostale odredbe – upozorava Korajlićeva.
Prostor za manipulacije
Upravo te sankcije, koje su predviđene postojećim Zakonom o javnim nabavkama BiH, samo su prostor za manipulacije i nikako ne utiču na smanjenje korupcije. Smatra ovo predsjednik Udruženja građana “Tender”, Rajko Kecman.
– Stari saziv Savjeta ministara je 2017. formirao radnu grupu, koja jeste uradila nešto, ali nedovoljno da bi se spriječila korupcija. Političke elite od tada ništa ne čine da se zaštiti javni interes kroz to da se donese antikoruptivni zakon o javnim nabavkama BiH, koji će biti jasan i precizan i sveobuhvatan s aspekta odredbi u članovima zakona koje mogu biti lako uočljive da se ne može provoditi korupcija – kaže Kecman.
On se pita zašto ne postoji politička volja da se donese zakon koji bi spriječio korupciju.
– Mi smo sad samo čuli, iako nemamo uvid u same izmjene zakona, da se nudi neko poboljšanje na tom polju. Ne znamo šta se nudi, ali se sigurno neće povećati transparentnost, jer bi to značilo manje prostora za korupciju – kaže Kecman.
Objašnjava da se nabavka vrši između ugovornog organa i ponuđača.
– Ugovorni organ može da raspiše javnu nabavku; jednostavno napravi takvu robnu specifikaciju u pravcu za cijenu ponude gdje nema takve robe nigdje na svijetu. On onda poništi postupak, pa nakon toga ima pravo, u skladu sa zakonom, da provede pregovarački postupak. Dakle, mogu da rade šta hoće, čak ni služba revizije ne ulazi u suštinu nabavke roba pojedinačno. Opšte jedno rasulo – zaključuje Kecman
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu