OD KOPOVA PRAVE TURISTIČKU ATRAKCIJU U pripremi projekat Rudarskog fakulteta iz Prijedora (FOTO)

Stručnjaci sa ovog Fakulteta kažu da to nije ništa novo u svijetu i da su rudarski muzeji veoma popularni u Evropi.

Tročlani tim Rudarskog fakulteta koji trenutno priprema materijal za apliciranje na evropski projekat pod nazivom „Stvaranje mreže rudarskih parkova i muzeja na području jadransko-jonske makroregije“ čine viši asistenti Ljiljana Tankosić i Žarko Kovačević i asistent Duško Torbica.

Tankosićeva priča za Srpskainfo da je bila prijatno iznenađena kada ju je prije dva mjeseca telefonom pozvao predstavnik Evropke Unije iz Italije i predložio da pripreme ovaj projekat čija je vrijednost višemilionska.

– Pored BiH u taj projekat uključene su Srbija, Albanija, Hrvatska, Italija, Crna Gora, Grčka i Slovenija. Projekat ćemo predati u aprilu naredne godine. Trenutno obilazimo teren kako bismo osmislili šta će sve činiti našu ponudu i kakav će biti rudarski muzej – priča ona.

Viši asistent Žarko Kovačević kaže da će dio turističke ponude biti obilazak bivših rudarskih kopova na područje Ljubije i Omarske.

– Poznato je da je ovdje rudarstvo postojalo još pre 2.500 godina, od rimskog doba pa na ovamo. Možemo da imamo turističke ture, odnosno rudarsko putovanje kroz vrijeme od Svodne prema Ljubiji gdje je moguć obilazak parka, muzeja, paviljona i spomenika. Zatim bi se obilazak nastavljao biciklističkom stazom do Omarske gdje još uvijek traje rudarenje. Neko bi se oduševio da uzme uzorke šljake ili rude iz Ljubije i Omarske, to je sve različito, a u suštini isto – smatra Kovačević.

On dodaje da bi u muzeju trebalo napraviti ozbiljniju izložbu, ne samo eksponata već i minerala i stijena.

– Potrebno je povezati u jednu cjelinu turizam, istoriju, kulturu i zabavu. Ovo može biti super i realna priča – tvrdi on.

Kovačević ističe da su bili prijatno iznenađeni kada su tokom obilaska terena radi prikupljanja materijala u Starom Majdanu naišli na most iz rimskog doba. Objašnjava da je sada taj most asfaltiran, ali da su njegov luk i kamen onakvi kavi su i izrađeni u rimskom periodu.

– Još iz četvrtog vijeka prije nove ere nalaze se tragovi eksploatacije, odnosno milioni tona troske, što znači da je u doba rimljana ovde bila eksploatacija ogromnih razmjera, ali na primitivan način. Možda je ta troska potencijalna sirovina ako nije gvožđe iz nje dobro iskorišteno – priča on.

Kovačević objašnjava da osim podataka koje nalazi u arhivama Fakulteta i rudnika, korisne informacije dobije od mještana. Tako su tokom obilaska terena otkrili i nekoliko drevnih ara, odnosno žrtvenika.

– Dvije are bukvalno stoje zarasle na njivi. I mi smo pokrenuli inicijativu da se jedna stavi na Fakultet, a jedna u zgradu RŽR „Ljubija“ i da se na njima napiše šta je to. Mi ne znamo šta imamo. U Ljubiji ima jedna ara u staklu i to je spomenik cara za zdravlje sinova iz 209. godine – navodio Kovačević.

Smatra da bi posjetioce oduševili i stari objekti iz vremena kada je rudarenje u Ljubiji bilo u svom zenitu.

Stručnjaci sa prijedorskog Rudarskog fakulteta očekuju razumjevanje i pomoć Gradske uprave Prijedora i Vlade RS kako bi se njihova zamisao realizovala u stvarnost. Pričaju da su Hrvati od malog kopa napravili podzemni grad, a Slovenci dio jame iskoristili za muzej na kojem zarađuju novac i zato su ubjeđeni da Republika Srpska može mnogo više učiniti sa svojom bogatom istorijom rudarenja.