Film koji je iz temelja promjenio naučnu fantastiku bio je daleko od klasičnih žanrovskih priča o letećih tanjirima i vanzemaljacima.
Kjubrik je unio revoluciju u žanr naučne fantastike, sinhronizujući sliku i zvuk kao niko prije njega, u filmu u kojem su dijalozi i akcija u sasvim drugom planu.
Monolit koji još nije otkrio sve svoje tajne, svemirski brod koji plovi orbitom uz zvuke “Na lijepom, plavom Dunavu”, računari koji shvate svoju moć…
”Ako shvatite “2001”, to znači da nismo uspjeli rekao je svojevremeno pisac Artur Klark, koscenarista filma i autor istoimenog romana.
-Još ne znamo da li smo sami u svemiru ili negdje postoji inteligentni vanzemaljski život. Baveći se tim pitanjima, film nam se obraća danas kao što je to činio 1968. kaže Nils Danijel Pajler, jedan od kustosa izložbe posvećene “Odiseji” u Muzeju filma u Frankfurtu koja traje do 23. septembra.
Riječ je o najskupljem SF filmu svog vremena, s produkcijom od deset miliona dolara.
Snimanje i montiranje trajalo je tri godine. Bez “2001” vjerovatno ne bi bilo “Ratova zvijezda” i “Bliskih susreta treće vrste”.
-Film me je opčinio, tada su naučnu fantastiku počeli da shvataju ozbiljno. Kada je reč o specijalnim efektima, ovaj film je “vrh vrhova” – rekao je režiser Džordž Lukas u dokumentarcu “Standing on The Shoulders of Kubrick” iz 2007.
Odiseja” je nadahnula niz reklama i video-snimaka, naročito parodija na HAL 9000, inteligentni kompjuter koji želi da zagospodari ljudima.
-Za brojne obožavaoce, riječ je o nezaboravnom putovanju kroz prostor i vrijeme. Gledanje filma na velikom platnu jedinstveno je iskustvo. Da bi film bio uspješan, mora potpuno da obuzme gledaoce. Slavna scena svemirskog broda koji se okreće u orbiti jedan je od onih rijetkih trenutaka kada zaista poverujete da filmovi mogu da vas odvedu u neku drugu dimenziju – kaže američki filmski kritičar Rodžer Ebert.
Za režisera Gaspara Noea (“Enter the void”, “Love”), još jednog tvorca intenzivnih bioskopskih iskustava koji je film otkrio u šestoj godini života, “2001” je ni manje ni više nego “najbolje putovanje pod uticajem ‘bioskopskog LSD-a'”.
Filmski dodir sa naukom
Poput nekog vizionara, film sadrži dotad neviđene snimke Mjeseca i Zemlje.
Prikazan je u aprilu 1968, nekoliko mjeseci pre misije Apolo 8 i Apolo 11, u kojoj je čovjek prvi put prošetao Mjesecom.
Da bi stvorio sa naučnog stajališta vjerodostojan svemir, Kjubrik je sarađivao s Nasom i brojnim kompanijama poput IBM-a, American Expressa i Nikona.
Naučna zajednica već je odala počast filmu 1970. godine, kada je komandni modul Apola 13 nazvala “Odiseja”.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu