To znači da ovaj segment proguta nevjerovatnih 4,5 milijardi maraka svake godine, a prema podacima iz istog izvještaja, radi se o oblasti u kojoj postoji velika sumnja na korupciju. Primjera radi, u izvještaju je istaknuto da je Agencija za javne nabavke na slučajnom uzorku od 629 procedura javnih nabavki naišla na brojne probleme, a podnijela je 18 naloga o prekršaju i dvije krivične prijave.
Međutim, u izvještaju se sugeriše da bi ukupni stepen zloupotreba mogao biti mnogo veći jer ističu da Agencija nema dovoljne kapacitete da istraži sve slučajeve, a problem predstavlja da se na više od polovine javnih nabavki kandiduje samo jedan ponuđač. Osim toga, upozoravaju da stalno opada broj nabavki u kojima se koristi transparentni pregovarački postupak, te da je taj broj 2022. godine iznosio samo 6,69 odsto.
-Udio u kojem se ističe cijena kao jedini kriterij za dodjelu ostaje visok sa 70 odsto javnih ugovora. Nadzornu ulogu Agencije treba ojačati kako bi se identifikovale potencijalne slabosti i nepravilnosti u postupcima nabavke – ističu u Evropskoj komisiji.
Poseban problem je, kako naglašavaju, preferisanje određenih ponuđača, a upravo je to problem koji vidi Rajko Kecman iz Udruženja građana “Tender”.
Prema njegovom mišljenju, potrebno bi bilo usvojiti potpuno nov zakon u skladu s direktivama EU, i podsjeća da je njegovo udruženje, uz saradnju s drugim organizacijama, predložilo čak 42 amandmana na postojeći zakon kako bi se stanje popravilo. Ističe da je u početku postojala saglasnost svih političkih klubova u parlamentu BiH da se usvoje rješenja koja su oni predlagali, ali da se u parlamentarnoj proceduri na kraju ipak našao loš zakon.
-Suština je što su političke elite otkad je uspostavljen multipartijski sistem ugrabile vlast i učinile sve da protjeraju etičke principe iz faze izrade, donošenja i provođenja zakona. U pitanju je interes političkih elita koje su naredile svim tim strukturama kako da se ponašaju, kako da se prilagodi tender – kaže on za Nezavisne novine.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu