Sprema se i čisti kuća, pripravlja odjeća, boje jaja, po pravilu izjutra obavezno prije izlaska sunca.
Najrašireniji naziv za današnji praznik je Velika subota, ali se u nekim krajevima ovaj dan zove i Strašna subota, Zavalita subota, Crvena subota i Dugačka subota. Svi ovi nazivi podsećaju na duge Hristove muka na raspeću.
Stari vjeruju da se zbog toga na današnji dan obavezno treba učiniti neko dobro djelo ili udijeliti milostinja siromašnima, vjeruje se da će se to višestruko vratiti dobročinitelju.
Na Veliku subotu se ne radi u polju i žene ne rade ručne radove. U kućama koje su imale smrtni slučaj, jaja se farbaju u tamno crveno, crno ili “maste” u čađi. Jaja, shodno narodnom vjerovanju valja da boji isključivo ženska čeljad.
Ponoćnom Vaskršnjom liturgijom završavaju se dani žalosti i počinje Vaskrs – najradosniji hrišćanski praznik i vrijeme velike radosti za vjernike širom svijeta, piše BlicŽena.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu