Vremenom se ovako nazdravljanje prenijelo na vladare i osvajače koji su slavili svoje pobjede, dok ovaj običaj nije pustio u posebnim svečanostima.
Kako navodi istoričarka Dijana Vasiljević, postoji čitav niz nazdravljanja kod različitih naroda, od kucanja čašama, kako bi se otjerali zli duhovi pa do ispijanja.
Stari Rimljani su nazdravljali uz podizanje čaše u čast prijatelju i to se na latinskom zvalo “tostus”, u prevodu “pečen”, jer se hljeb stavljao u vino i tako se nazdravljalo.
Ova riječ će u engleskom postati “toasting” ili zdravica.
U Skandinaviji je zdravica “skol” – izvedena od riječi lobanja, jer se često iz nje nazdravljalo.
U Grčkoj domaćin prvi nazdravlja i pije vino, što je bio znak da je vino ispravno i da nije pokvareno.
U srednjem vijeku su se kucali čašama tako da je vino prelijeva iz jedne u drugu, a što je opet vezano za često sipanje otrova u čaše, pa da budu sigurni da ih drugi ne truju.
Slava je kod Srba jedan od najvažnijih događaja u toku godine, kada se uz bogatu sofru nazdravlja domaćinu. Različite riječi zdravice prate razne krajeve, a primjera radi, jedna od najinteresantnijih je sa Metohije gdje se kaže:
“Neka se preliju bačve sa vinom, domovi sa žitom i zdravljem, a polja sa rodom i berićetom!”, pa pošto se malo otpije, u istu času se doliva još vina “da bi mali porasli”, nakon čega se nastavlja zdravica: “Ovako za omlađije, neka Bog omladi u domu, u toru i na svakom mjestu, neka Bog mladež izvede na dobar put, te neka budu bolji od njihovih starijih”, prenosi Ona.
Kada je dan slave, domaćin takođe ima i “obavezu” da nazdravlja. Domaćin ili neko ko sedi na vrh sovre nazdravlja, ali se i po tome gleda i bira ko će sjediti na čelu. Onaj koji ima mjesto na čelu slavske trpeze treba da održi zdravicu, ali ujedno mora da bude vješt govornik, da umije da blagosilja, da poželi sreću, napredak i zdravlje domaćinskoj kući u kojoj je, ali da nazdravi svim gostima koji su tu.
Kada su zdravice, čaše se često ukrštaju međusobno. Kada se ukrste čaše prilikom zdravice, najčešće je to rakija, onda je to doznanje da jedno drugome gosti žele zdravlje.
Ako neko nazdravi, smatra se uvredom da ne uzvratiš ili ne ispiješ zdravicu koju ti neko šalje. To su nepisana pravila, koja se i dan-danas poštuju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu