Reljić je podsjetio da je članom 79 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) propisano da će BiH, stupanjem na snagu ovog sporazuma, uskladiti svoje zakonodavstvo o zaštiti ličnih podataka sa pravom EU.
– BiH je u obavezi da uskladi svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom EU odmah, a ne kada bude ušla u Uniju i to je problem koji mnogi ne razumiju – istakao je Reljić i dodao da su značaj ovog zakona prepoznali i parlamentarci na nivou BiH, tako da su zadužili Savjet ministara da predloži ovaj novi zakon.
Reljić je pojasnio da Agencija nije predlagač, već Ministarstvo civilnih poslova u Savjetu ministara, kao i da je zakon napisan i upućen institucijama BiH – Ministarstvu pravde, Ministarstvu finansija i trezora, Kancelariji za zakonodavstvo, da daju svoje mišljenje.
– Neki su dali negativno mišljenje u onom dijelu gdje koji se odnosi na nezavisnost Agencije, a Agencija je nezavisni nadzorni organ. Direktora i zamjenika bira Parlamentarna skupština BiH – naveo je Reljić.
On je podsjetio da je 2016. godine EU donijela Uredbu 2016/679 o zaštiti pojedinaca u vezi sa obradom ličnih podataka i slobodnom kretanja tavih podataka, te stavljanja van snage ranije direktive, sa kojom je BiH bila uskladila propise, a koja datira još iz 1995. godine, kada je Internet bio na svojim počecima.
Reljić je istakao da su sve zemlje EU bile u obaveza da u roku od dvije godine usklade svoje propise sa ovom uredbom, te dodao da je iste godine donesena i Direktiva o prenosima podataka u svrhu rada policije i pravosuđa, takozvana “Policijska direktiva”, koja govori o zaštiti pojedinaca u vezi sa obradom njihovih ličnih podataka od strane policije, tužilaštava i ustanova za izvršenje krivičnih sankcija.
– Ova uredba i direktiva su bitne, jer se njima propisuje jedinstven režim zaštite ličnih podataka u cijeloj EU, ali i u BiH, jer je zemlja preuzela obavezu da odmah uskladi svoje propise, a BiH kasni već četiri godine – naglasio je direktor Agencije, dodavši da je problem u tome što određene institucije u BiH neće moći da razmjenjuju lične podatke sa evropskim, zbog niže pravne zaštite ličnih podataka koje ima trenutno.
Zbog neusvajanja novog Zakona o zaštiti ličnih podataka, u kojeg su implementirane i Uredba i Direktiva, Reljić je naveo da BiH nije potpisala sporazum sa Eurodžastom, institucijom EU zaduženom za pravosuđe, kojim bi se razmjenjivali podaci, jer u BiH ne postoji dovoljna zaštita podataka.
Osim obaveze koju je BiH preuzela iz SSP-a, Reljić je istakao da će građani usvajanjem novog Zakona o zaštiti ličnih podataka imati ojačana prava nosilaca podataka.
– To znači da će nosilac podataka znati da mu se obrađuju podaci, što do sada nije bio slučaj. Do sada se nije znalo na koji način se podaci obrađuju, da li se to radi u skladu sa zakonom ili će biti iskorišteni u neke druge svrhe. Novim zakonom se smanjuje mogućnost zloupotrebe ličnih podataka – pojasnio je Reljić.
Prema njegovim riječima, uvodi se obaveza prava ispravke i detaljnije su reguliše takozvano pravo na zaborav, odnosno brisanje ličnih podataka, detaljnije se uređuje i pravo na prigovor, posebno se regulišu i obrade ličnih podataka u svrhu zapošljavanja i jedinstveni matični broj, kao i neke druge stvari kao što je video-nadzor – za šta se vezuje najveći broj predmeta koji ima Agencija.
– Novim zakonom se detaljno reguliše kada se video-nadzor može koristiti, ako je to neophodno i u kojim slučajevima. Propisuje se da video-nadzor nad javnim površinama uređuje drugim zakonom, ne ovim. To su neke novine, gdje će građani biti zaštićeniji – rekao je direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka, te dodao da su, s druge strane, regulisane obaveze lica koja obrađuju podatke, kao i kontrolora.
Iz dosadašnje prakse, Reljić je naveo, zaposleni u Agenciji vidjeli su gdje su i kakvi problemi, da oni postoje i u drugim zemljama u EU, te naglasio da Uredba propisuje na koji način se ti problemi mogu riješiti, a jedan je i imenovanje službenika za zaštitu ličnih podataka.
On je pojasnio da će određeno lice morati da se bavi ličnim podacima, da će pomagati i svom kontroloru i obrađivaču podataka, sarađivati sa Agencijom, te dodao da će svi nivoi vlasti u BiH biti u obavezi da donesu “kodekse ponašanja”, odnosno tačno će se znati ponašanje onih koji obrađuju lične podatke – koji su rokovi obrade i objave podataka.
– Mislim da će ovaj zakon donijeti veći nivo zaštite ličnih podataka svim građanima BiH, da će za obrađivače, i fizička i pravna lica, ali i institucije na svim nivoima vlasti u zemlji donijeti više obaveza, ali istovremeno i pomoći im da shvate šta su im obaveze – istakao je Reljić.
Neusvajanje ovog zakona, prema njegovim riječima, šteti i privredi BiH, jer klijenti iz EU neće da dolaze zato što se boje da će njihovi podaci biti zloupotrijebljeni.
On je naglasio da je šteta neusvajanja zakona izražena u turizmu, posebno u banjskom i stomatološkom, kao i u IT sektoru, u firmama koje imaju potpisane ugovore sa raznim subjektima u zemlji i inostranstvu.
– Oni očekuju da se ova uredba implementira i da BiH ima zaštitu podataka njihovih klijenata, na isti način i na istom nivou kao što imaju u EU, u suprotnom, IT firme nisu konkurentne. Nedonošenjem zakona ugroženi su i pružaoci usluga u transportu, kao što je rent-a-kar – rekao je Reljić, te dodao da je o ovom problemu razgovarao i sa privrednicima u BiH.
On je podsjetio da se i u Izvještaju Evropske komisije o naretku BiH navodi da je zaštita ličnih podataka u BiH samo djelimično usklađena sa evropskim standardima, kao i da je potrebno ojačati kadrovsko popunjavanje agencije.
– U SSP-u se navodi da će BiH uspostaviti nezavisna nadzorna tijela sa dovoljnim finansijskim i ljudskim potencijalom. Ako se misli donijeti zakon, a Agencija da ostane na istom nivou, mizernom, kako finansijskom, tako i kadrovskom, onda se neće postići efekat koji je BiH dužna ispuniti – istakao je Reljić i dodao da se nadao da će novi zakon o zaštiti ličnih podataka biti donesen još u aprilu.
Prema njegovim riječima, Agencija dnevno ima između 15 i 30 predmeta, što je između 400 i 500 na mjesečnom nivou, a na njima radi šest zaposlenih.
Reljić je naveo da se Zakon o zaštiti ličnih podataka najviše krši u video-nadzoru, da je smanjeno njegovo kršenje u upotrebi jedinstvenog matičnog broja, jer se on može koristiti samo onda kada je to zakonom propisano, kao i da je sve manje pritužbi na javne institucije.
– Nadam se da će oni koji odlučuju, dobro iščitati i Direktivu i Uredbu i SSP, kao i novi prijedlog zakona o zaštiti ličnih podataka i vidjeti da je to u interesu svih građana u BiH – rekao je direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu