To se naročito odnosi na one koje se proteklih dana dešavaju u osnovnim i srednjim školama širom Srbije, i to u trenutku kada se još nismo oporavili od šoka poslije dva jeziva masakra.
Šta je različito u odnosu na prošlu godinu i na koji način bi situacija mogla “eksplodirati”, stručnjaci imaju jasan stav.
– Ovdje je na djelu psihološki terorizam, gdje je cilj da se u čitavoj zemlji stvori neka vrsta haosa. Vi imate čitavu lepezu objekata, institucija od zdravstvenih do obrazovnih, gdje se nalaze različite populacije. Cilj je da građani osjete nesigurnost, da se vodi jedan psihološki rat – smatra član Svjetske asocijacije šefova policija i nekadašnji načelnik policije grada Beograda Marko Nicović.
Postali smo lak plijen
Kako dodaje, poslije masakra u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar”, ali i niza drugih događaja, naša zemlja postala je lak plijen za sve one koji žele to da zloupotrebe, bilo iz političkih ili patoloških pobuda.
– Jedan od vodećih problema je taj što ne znamo ko stvara ovaj haos lažnim dojavama o postavljenim bombama. Troše se ogromni policijski resursi za svaku provjeru, a nemamo rješenje za korijen problema i odgovor na glavno pitanje – ko to radi? Prošle godine imali smo informaciju da je riječ o organizovanim grupama koje su prijetnje slale sa inostranih servera, a ako na to pridodate psihopate koje su se sigurno nakalemile nakon dešavanja u “Ribnikaru”, nastaje jedan opšti haos – smatra Nicović.
Prema njegovim riječima, potrebno je da država pokaže organizovanost i odgovornost da se iskoriste svi resursi koje posjeduje u IT sektoru.
– Moraju se otkriti i kazniti počinioci, jer nećemo postići ništa ako samo vršimo provjere kada dojava stigne. Troše se ljudski resursi, oprema, a dojave nastavljaju da stižu – kaže nekadašnji načelnik beogradske policije.
Treba oformiti štab, kaže Nicović, čiji bi zadatak bio da reaguje u ovakvim situacijama, kako bi se spriječilo da se ponavljaju.
– Ne smijemo dozvoliti sebi da budemo na meti takvih organizovanih grupa, ali i pojedinaca sa psihološkim problemima koji će iskoristiti ovo što nam se događa – smatra on.
Da ne bude kao u Ezopovoj basni: “Vuk, vuk”
Kako upozorava Nicović, sve ove lažne dojave moraju se uzimati za ozbiljno, da ne bi došli u situaciju da u moru lažnih dojava bude jedna istinita.
– Znate kako ide ona basna, kada dječak iz dosade više puta nasamari seljane vičući: “Vuk, vuk”, a kada zaista naiđe vuk niko mu ne dođe u pomoć, misleći da opet laže. Možda je sve usmjereno ka tome – da se u toliko lažnih dojava dogodi jedna prava, a tada nam je kasno da pričamo šta smo mogli da uradimo da to spriječimo. Kao što sada pričamo za “Ribnikar” – navodi Nicović.
Koristi se situaciju kada su svi pod stresom i tenzijom
Prema riječima profesora Fakulteta bezbjednosti Beogradskog univerziteta Zorana Dragišića, teško je ocijeniti da li iza skorašnjih i prošlogodišnjih dojava o bombama stoje isti ljudi.
– Ovo je kampanja koja je mnogo ozbiljnija i mora se dati sve od sebe da se počinioci otkriju, ali i njihovi motivi. Nema sumnje da je riječ o destabilizaciji države, jer koristite situaciju kada su svi pod stresom i tenzijom zbog teških događaja, a kada dojavite bombu, takvo stanje straha samo pojačavate. Cilj je produbljivanje nesigurnosti građana poslije tragedije u “Ribnikaru”, pa to sada ima sasvim drugu konotaciju. Bez sumnje, to je već ozbiljno narušavanje državnog poretka – smatra Dragišić.
Kako dodaje, Ministarstvo unutrašnjih poslova i BIA moraju aktivno raditi na tome da se otkrije ko sve stoji iza pomenutih dojava o postavljenim bombama.
– Izvjesnost kažnjavanja je djelotvornija od same kazne za sve one koji to rade ili planiraju da rade. Zato je važno da se preduzmu koraci ka identifikaciji počinilaca – dodaje Dragišić.
Radi se na identifikaciji
Kako se navodi u zvaničnom saopštenju MUP, pripadnici ovog ministarstva u saradnji sa nadležnim tužilaštvima rade na rasvetljavanju svih događaja u vezi sa dojavama o postavljanju eksplozivnih naprava u školama i svim drugim objektima.
– I u prethodnim danima kada je bilo ovakvih dojava, za koje je utvrđeno da su bile lažne, policija je sve vrijeme bila na terenu i brinula se o bezbjednosti učenika i građana naše zemlje. Podsjećamo da je od 8. maja pojačano prisustvo policijskih službenika u svim osnovnim i srednjim školama na teritoriji Republike Srbije, kao i u zonama škola, koji sa školskim policajcima preduzimaju mjere bezbjednosne zaštite – dodaje se u saopštenju MUP.
Koliko bismo se snašli u realnoj kriznoj situaciji
Iako su sve dojave o postavljenim bombama bile lažne, nameće se pitanje kako bismo se zaista snašli u realnim kriznim situacijama.
Kako navodi školski psiholog Dragana Ćupurdija, dojave o bombama u školama jesu poremetile funkcionisanje prošle školske godine, a zabrinjavajuće je da sada već postaju stvar svakodnevnice.
– Djeca se ne traumatizuju, što je svakako dobro. Mi nastojimo da nižim razredima i ne objašnjavamo detalje, već samo sugerišemo da će nastava da se održi napolju, kako ne bi došlo do izazivanja panike. Ukoliko bi samo jedno dijete počelo da plače, lako bi moglo doći do kolektivne panike, a to ne smije da se dopusti. Stariji razredi su već svjesniji svega, pa je glavno pitanje osmaka hoće li polaganje mature biti drugačije, kao što je to bio slučaj prošle godine – kaže Ćupurdija.
Ipak, kako navodi, glavni problem je taj što nismo u realnosti obučeni za krizne situacije.
– Mi u hodnicima imamo ispisane smjerove za evakuaciju, ali nisam sigurna da li zaista znamo kako se pravilno postupa u kriznim situacijama. Ne samo djeca, već i mi koji smo nastavni kadar. U Mađarskoj i na fakultetu imate obuku za ponašanje u nepredviđenim situacijama, a kod nas nema toga ni u osnovnim školama – navodi naša sagovornica.
Sa tim se slaže i predsjednik Foruma beogradskih gimnazija Aleksandar Markov koji navodi da postoji veliki raskorak između teorije i prakse, te da bi trebalo mnogobrojne seminare koji su obavezni, a nisu toliko potrebni, zamijeniti onim koji će se ticati životnih situacija i rada na vještini komunikacije sa djecom, kada nam se dešavaju krizne situacije.
– Mnogi nastavnici su zbunjeni, mnogi nastoje da pronađu načine komunikacije sa djecom, jer ona nakon svega ne može biti ista. U svjetlu okolnosti koje su nam se dešavale, bilo bi dobro da promijenimo način na koji se do sada funkcionisalo – navodi Markov.
Kako objašnjava, dojave o postavljenim bombama neke đake na individualnom planu remeti, a neke ne, ali ne treba dozvoliti da to postane “redovna situacija” i formalnost.
– Obzirom na trenutne naznake, do nekih izmena u samom završetku školske godine neće doći, ali bi svakako trebalo da određenih promjena dođe sistematski i smišljeno sa početkom sljedeće školske godine – zaključuje sagovornik Blica.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu