Osim investiranja u zlato i srebro, posljednjih nekoliko godina u svijetu veliko je interesovanje za ulaganje u osmijum, koji nastaje iz platine, a zatim specifičnom preradom postaje nalik dijamantu. U Srbiji je trenutno u osnivanju Institut za osmijum, koji će se baviti njegovim plasiranjem na srpsko tržište, pišu Novosti.
Prema riječima Ljube Jakića, koji je pionir u trgovini ovim dragocjenostima, zbog nestašice investicionog zlata, krize na tržištu i sve težeg snabdijevanja, pojavila se nova opcija sa istom funkcijom.
– To je novi plemeniti metal iz iste osme grupe periodnog sistema, o njemu se malo zna, na svjetskom tržištu je nepunih osam godina, a prodaja je u Evropi skočila 500 odsto – kaže Jakić.
Zalihe na planeti su izuzetno male, 2.500 puta manje od zlata. Inače, sirovi osmijum nastaje u procesu prerade platine, koji je u obliku praha. Proces kristalizacije se radi u laboratoriji, mjesecima, na temperaturi od 3.600 stepeni.
Trenutno se sirovi osmijum prerađuje u jedinoj laboratoriji na svijetu, u Švajcarskoj, a autor koncepta osmijuma kao investicionog sredstva je kompanija iz Njemačke. Samo se u Institutu u Njemačkoj formira jedinstvena cijena, prave se komadi proizvoda u obliku diskova, kvadrata, pravougaonika, ili nakita koji otkupljuju predstavnici 30 instituta širom svijeta. Svaki komad ima svoju unikatnu težinu i dimenziju i svi su registrovani u Njemačkoj.
Disk od osmijuma od 17,5 grama, sada vrijedi više od 30.000, a prošle godine cijena je bila 26.000 evra. Oblik krsta je zbog komplikovanije proizvodnje skuplji, pa 0,609 grama košta oko 3.300 evra. Oktagon od 1,2 grama košta oko 3.000 evra.
– Ovaj posao u Srbiji je u začetku, ali je svakako stvar budućnosti – kaže Jakić.
Za devet godina, zlato je poraslo za 96 odsto, odnosno cijena je skakala u prosjeku 12 procenata godišnje. U istom periodu osmijum je poskupio tri puta više, dakle vrednost mu je veća gotovo 300 odsto. Osim toga, zlata nema dovoljno, sve ga je manje na svijetu. Po mjesec dana se čekaju isporuke zlata iz Austrije, gdje su čuvene livnice. Na svijetu ima ukupno oko 60 sertifikovanih livnica investicionog zlata, dvostruko više nego prije dvije decenije. Sve to svjedoči o ekspanziji ovog metala kao sredstva u koje se investira.
Kako naš sagovornik kaže, sve više ljudi uviđa da novac gubi vrijednost i da treba štedjeti u plemenitom metalu, a ne u papiru. Poručuje da je isplativo štedjeti u osmijumu, čija vrijednost za razliku od zlata ili kriptovaluta nijednom nije padala.
Najveća nalazišta u Rusiji
Rude od koje nastaje osmijum, platine, najviše ima u Latinskoj Americi i Rusiji.
– Gdje god se pravi platina, kao nusprodukt se pojavljuje sirovi osmijum – kaže Jakić.
– Kada je sirov, izgleda kao pijesak, neinteresantan potpuno, ali kada se kristalizuje u laboratoriji, na izuzetno visokoj temperaturi, iz sunđeraste strukture postaju kristali, sitniji ili krupniji, plavičaste boje. Prelijepog, ekskluzivnog izgleda – dodaje on.
Srebro raslo brže od zlata
Cijena zlata u petak je na berzi iznosila 58,6 evra za gram, dok je srebro koštalo oko 70 puta manje – 76,8 evra po kilogramu. Od početka ukrajinske krize, plemeniti metali bilježe vrtoglavi rast. Zlato godišnje poskupljuje za oko 12 procenata, srebro je međutim samo za šest mjeseci otišlo nagore za 17 odsto.
Stručnjaci smatraju da su za to odgovorni špekulanti koji predviđaju rast tražnje zbog povećane upotrebe srebra u IT industriji, za proizvodnju laptopa, računara, telefona.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu