U cilju zaštite i očuvanja nematerijalnog kulturnog nasljeđa na teritoriji RS, 2011. godine, uz podršku i koordinaciju Ministarstva prosvjete i kulture RS, formirana je Lista nematerijalnog kulturnog nasljeđa RS, koja je imala sedam elemenata.
Od tada je, prema riječma Milice Kotur, načelnice Odjeljenja za zaštitu kulturnog nasljeđa u Ministarstvu prosvjete i kulture RS, uspješno nominovan i upisan na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa čovečanstva i Zmijanjski vez, a branje trave ive na Ozrenu je u procesu nominacije.
Novi elementi sa kojima je proširena pomenuta lista su: tradicionalna borba bikova (Megdan bakova), paljenje lila, masla, Vidovdanska olimpijada, Gusto kolo, gusle, guslarsko pjevanje i usmeno predanje – epska narodna poezija, te banjalučki ćevap. Novi elementi na duboko žive u našem narodu, i karakteristični su za određena područja. Neophodno ih je zaštititi kako bi se sačuvali od propadanja, odnosno izumiranja. Oni su veoma značajan kulturni resurs, koji govori o našem nasljeđu i čuvari su identiteta našeg naroda – objašnjava Kotur.
Odjeljenje za nematerijalno kulturno nasljeđe Muzeja RS je, ističe ona, u prethodnom periodu prikupilo podatke za sedam novih elemenata, koji su uvršteni na Listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa RS. Izbor je, prema njenim rečima, napravljen na osnovu terenskog rada, prikupljanja i istraživanja nematerijalnog kulturnog nasljeđa, a uz saradnju sa pojedincima, grupama, lokalnim zajednicama i nevladinim sektorom.
– Svi novi elementi imaju određene karakteristike. Tako se tradicionalna borba bikova (Megdan bakova), već 52 godine održava u selu Stričići, u okviru tradicionalne manifestacije „Kočićev zbor“. Ova tradicija se njeguje na prostoru Manjače, a opisao ju je i Petar Kočić. Paljenje lila – običaj u srpskog naroda da uoči Petrovdana, a rjeđe uoči Spasovdana, pali baklje (lile) izrađene od kore divlje trešnje ili breze. Najčešće lile pale djeca, ali učestvuju i odrasli. Paljenje lila simbolizuje sagorijevanje svih ljudskih grijehova. Na ovaj se način dočekuje dolazak navedenih praznika – priča Kotur.
Običaj masla se, dodaje ona, održava na Markov dan (8. maja) u selu Popovići, Kulaši i Ćuća, odnosno parohije Kulaške.
– Markov dan je i slava navedenih sela. Masla su običaj kada mještani sela na njivu iznose raznu hranu. Ovo je homeopatična magija, slično izaziva slično, tačnije, iznose hranu i plodove onoga što uzgajaju kako bi u narednoj godini sve to dobro rodilo – objašnjava Kotur.
Vidovdanska olimpijada, u Kulašima, u Prnjavoru, održava se od šezdesetih godina prošlog vijeka.
– Na ovoj Olimpijadi takmičari se nadmeću u tradicionalnim disciplinama kao što su: streljaštvo, bacanje kamena, trčanje na 5000 metara, navlačenje konopca i slično – kaže Kotur.
Gusto kolo je tradicionalna narodna igra nastala na planini Kozari i Potkozarju.
– Ovo kolo nastalo je kao izraz sreće i zadovoljstva – sposobnost igranja uz pjesmu u raznim prilikama. Igraju ga starija djeca, odrasli, muškarci i žene – navodi Kotur.
Širom RS, dodaje ona, postoje Udruženja guslara, kao i Savez guslara, koji njeguje tradiciju sviranja uz gusle, guslarsko pjevanje i usmeno predanje – epska narodna poezija. Organizuju se i takmičenja u guslarskom sviranju.
Banjalučki ćevap, prema njenim riječima, pojavio se još u vrijeme čuvenog banjalučkog duhovskog vašara, a u zadnjih stotinjak godina originalni banjalučki ćevap u pločicama sa somunom – lepinjom, proslavio se i udomaćio u Banjaluci, a potom na prostoru bivše Jugoslavije i dalje širom svijeta.
Šta je sve na Listi
Na Listi nematerijalnog kulturnog nasljeđa RS sada se nalaze Zmijanjski vez, krsna slava, branje trave Ive na Ozrenu, kovači Mrkonjić Grada, paljenje žežnice, Nevesinjska olimpijada, osećanski jezik, tradicionalna borba bikova (Megdan bakova), paljenje lila, masla, Vidovdanska olimpijada, Gusto kolo, gusle, guslarsko pjevanje i usmeno predanje – epska narodna poezija i banjalučki ćevap.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu