Ističe da su mladi spremni da rade, ali da svoj rad vrednuju i ne žele neplaćene radne prakse.
Više od 80 odsto mladih koji studiraju u inostranstvu, prema rezultatima istraživanja, rado bi se vratili u Srbiju uz određene uslove. Sa druge strane, mladi koji u Srbiji stiču diplome i dalje u velikom broju razmišljaju o odlasku iz zemlje.
Miljana Pejić iz Krovne organizacije mladih, gostujući u Jutarnjem programu RTS, rekla je da mladi žele da se vrate u zemlju dominantno zbog porodice i prijatelja, ali da mlade ekonomski razlozi motivišu da odu iz zemlje.
– Prema našim podacima, 23 odsto mladih koji zarađuju u zemlji, što je oko 40 odsto od ukupnog broja, zarađuju više od oko 1.333 KM, a procjenjuju da im je oko 2.766 KM dovoljno za dostojanstveni život. Takvu platu ne mogu u prosjeku da očekuju, pogotovo na početku karijere – navodi Pejićeva, dodajući da mladi često ne mogu ni da nađu prvi posao.
Nema posla u struci
Pejićeva ističe da svaka druga mlada traži prvi posao duže od dvije godine, dok više od 70 odsto njih nije ni prijavljeno na birou za nezaposlene.
– Potrebno je mnogo napora da se vidi kakav je položaj mladih koji traže prvi posao, jer nisu ni registrovani – naglašava Pejićeva.
Prema njenim riječima, još jedan problem mladih je što nema posla u struci, a nisu ni spremni da rade kao prethodne generacije, poput neplaćenih radnih praksi.
– Nove generacije nisu spremne da svoj rad ne vrednuju, što je sjajno. Zaboravili smo da radna prava, kao koncept, moramo da poštujemo i da eksploatacije na poslu nije u redu – kaže Pejićeva.
Takođe ukazuje da je veliki broj mladih spreman da se prekvalifikuje ako nema posao, ali navodi da je potrebno veće usklađivanje rada i obrazovanja.
– Program garancije za mlade nas čeka u narednom periodu. Država bi svakoj mladoj osobi koja je duže od četiri mjeseca van obrazovanja ili nema posao i radnu praksu, ponudila način da se vrati u sistem – navodi Pejićeva.
Bez uslova za osamostaljivanje
Govoreći o osamostaljivanju koje kreće oko 30 godine, Pejićeva kaže da prema njihovim podacima mladi nemaju izbor i nisu razmaženi, kako se govori, jer nemaju primanja koja bi omogućila ranije odvajanja od porodice.
– Ako imamo podatke da je potrošačka korpa oko 1.666 KM, a da svaka peta mlada osoba ima primanja od oko 1.333 KM to nam govori da nemaju uslova da se osamostale – ističe Pejićeva.
Naglašava da je većina mladih prinuđena da pored svog primarnog posla ima i honorarne, te da je potrebno studentima koji žele da rade, omogućiti fleksibilno radno vrijeme, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu