Smanjenje radno sposobnog stanovništva u zemljama srednje i istočne Evrope čini se neizbježnim. Do 2050. godine, kako se navodi u analizi Erste Grupe, radno sposobna populacija u sedam zemalja srednje i istočne Evrope CEE7 (Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunija, Slovačka i Slovenija) smanjiće se za oko 10 miliona ljudi, piše Forbes Hrvatska, prenosi Bankar.me.
Imaćemo 47 miliona ljudi u radno sposobnoj dobi od 15 do 64 godine u poređenju sa 57,8 miliona koliko ih je bilo prošle godine. To je pad od 18 odsto u naredne dvije i po decenije.
Istovremeno, stanovništvo starije od 65 godina i više godina je u porastu, te će do 2050. u toj grupi biti 23,3 miliona ljudi, dok ih je sada oko 17,7 miliona.
U posljednjih dvije decenije u gotovo svim promatranim zemljama došlo je do snažnog porasta participacije u radnoj snazi kao i porasta zaposlenosti. Pod participacijom misli se na osobe koje su zaposlene ili aktivno traže posao.
U 2003. godini, stopa participacije bila je najviša u Češkoj i Slovačkoj i to 70 odsto. Dvadeset godina kasnije, Češka ima stopu participacije blizu 77 odsto, jednako kao Slovačka i Mađarska. Odmah iza su Poljska i Slovenija, sa stopama participacije od 75 odsto, dok je Hrvatska tek sada na 70 odsto. Najveći rast u promatranom razdoblju imala je Mađarska, gdje je stopa participacije porasla za 17 postotnih bodova.
Niska zaposlenost takođe više nije problem u promatranim zemljama, te je ona sada usporediva sa prosjekom Evropske unije. Analitičari Erste Grupe napravili su zanimljiv izračun – koliko bi promatrane zemlje mogle dodatno zaposliti ljudi, kada bi podigle zaposlenost na nivo Nizozemskeje, koja je sa oko 82 odsto zaposlenih rekorder u EU.
Ukupno bi posmatrane zemlje mogle zaposliti dodatnih sedam miliona ljudi, s time da Hrvatska spada u zemlje koje imaju najveći prostor za podizanje zaposlenih. Kada bi stopu zaposlenih izjednačili sa Nizozemskom, to bi značilo zapošljavanje dodatnih oko 450 hiljada ljudi.
Fleksibilniji načini rada jedan su od načina aktivacije radne snage i mogu podstaći ljude da budu aktivniji na tržištu rada ili da duže ostanu aktivni. Pandemija je donijela velike promjene u načinima rada. Od 2023. godine, otprilike jedna četvrtina zaposlenih imala je hibridni način rada, odnosno kombinovali su rad od kuće i u kancelariji. Dodatnih oko 8 odsto radilo je potpuno od kuće. Iako su ovi rezultati temeljeni na istraživanjima iz SAD-a, analitičari Erstea vjeruju da su se i u Evropi dogodile slične promjene.
Migracija djelimično može pomoći ublažiti nedostatak radne snage uzrokovanog negativnim demografskim trendovima. Analitičari Erstea, kao primjer ističu priliv izbjeglica iz Ukrajine, za koji kažu da je pokazao kolika je potreba za radnom snagom u promatranim zemljama.
Naime, uprkos velikom prilivu Ukrajinaca koji je dosegao čak 3,2 odsto populacije u Češkoj i više od 2 odsto u Poljskoj i Slovačkoj, nije došlo do porasta nezaposlenosti. Ubrzalo se popunjavanje slobodnih radnih mjesta, što znači da su Ukrajinci popunili pozicije koje su dugo bile prazne ili su se smatrale nepoželjnima od strane lokalnog stanovništva, prenosi Biznis.ba.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu