U pitanju je javna česma koja je ove sedmice puštena u funkciju u čast posjete gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić gradu na Vrbasu. Čak je najavljeno da će identična česma biti izgrađena u Sarajevu, kao poklon grada Banjaluka.
Izgradnja javne česme na lokaciji između takozvanog “parkića” i statue bana Milosavljevića se najavljivala nekoliko godina. Realizaciju je pokrenula prethodna administracija sa ciljem da u užem centru grada bude izgrađena mreža sa česmama. Izgled česme su izabrali Banjalučani putem projekta „Male intervencije“, a za pobjedničko rješenje – stilizovanu česmu u obliku lopte, glasalo je skoro 1.680 građana.
Optužbe
Autori pobjedničkog rješenja, arhitekte Vladana Milanović i Dragana Zorić, tvrde da njihov dizajn nije realizovan, već da ono što se danas može vidjeti na toj lokaciji predstavlja plagijat njihovog rada.
– Konkurs za dizajn gradske javne česme bio je raspisan 2019. godine i mi smo prijavili naš rad, koji je izabran od strane žirija kao jedan od tri najbolja rada. Naše rješenje je nakon toga dobilo najviše glasova građana u Viber zajednici Grada Banjaluka – ispričala je Vladana Milanović.
Objasnila je da je nakon toga urađen glavni projekat za njihovo rješenje, te da se čekao početak realizacije.
– Samo se čekalo da se uplate potrebna sredstva, ali stvari je stopirala pojava virusa korona. Prije par dana smo pročitali da se gradi gradska česma, iako nas niko nije obavijestio o radovima. Iskreno smo mislili da će se graditi ona koju smo mi osmislili, jer sve je bilo spremno. Međutim, kada je sve bilo gotovo vidjeli smo da je to plagijat našeg rješenja, jer naše rješenje je bilo jedinstvena lopta, a ne tri male loptice. Koncept našeg rješenja je bio da ta lopta predstavlja zajedništvo i jednakost, a ne rasparčanost na tri cjeline. Koncept je bio isti, a to je da bude dostupan svima: odraslima, djeci, osobama s posebnim potrebama, pa čak i kućnim ljubimcima – precizrala je ona.
Kaže da je nju i njenu kolegicu Draganu Zorić najviše povrijedilo to što je, kako je navela, „napravljen plagijat“ njihovog rada, a ne to što njihov dizajn nije realizovan.
– Ukrali su našu ideju i modifikovali onako kako njima odgovara, realizovali su ga na istoj lokaciji na kojoj je trebao biti realizovan naš dizajn i ne može se reći da je slučajnost. Da je napravljeno neko potpuno drugačije rješenje vjerovatno ne bih ništa ni rekla. Ovako, oni koji nas znaju i znaju naš rad, zovu i pitaju šta se to dešava, kakve su to lopte koje izgledaju kao tri klikera bačena u prostoru – kazala je Milanovićeva.
Kaže da nju, ali i njenu koleginicu Draganu interesuje ko je autor tog rada, koliko je potrošeno i zašto je donesena ovakva odluka.
Dragana Zorić ne krije da je i dalje u šoku zbog svega što se dešava.
– Jasno se vidi da je to plagijat, jer je u pitanju ista forma i ista lokacija. Oni navode da se radi o loptama različitih visina, a mi smo imali sličan koncept u našem projektu. Razlika je bila u tome što je sve bilo u jednoj cjelini, samo podijeljeno na tri nivoa – navela je ona.
Napominje da ih niko nije obavjestio da su predviđene ovakve promjene.
– Pitam se koja je bila poenta konkursa ako se neće ispoštovati. To nas je stvarno pogodilo, jer radimo, nemamo podršku sa strane koja bi nam trebala dati vjetar u leđa i koja bi nas trebala motivisati, a ne da se dešava da se moramo boriti za nešto što je trebalo biti potpuno jednostavno, da se sve to realizuje. Sada imamo tri klikera, koja uopšte nisu bila cilj i ideja našeg projekta, već je to trebala biti jedna skulptura, betonska česma koja je trebala dati pečat prostoru. Cilj je bio da pokažemo da ne postoji podjela, kao što su oni napravili sa te tri kugle – kazala je ona.
Male intervencije
Član Tima za male intervencije Diana Stupar je objasnila da projekat malih intervencija predstavlja sveobuhvatnu metodologiju koja se bavi osmišljavanjem javnog prostora i načina kako da se u taj proces mogu uključiti mladi stručnjaci, umjetnici i svi ostali građani.
– Isto tako, on je i poligon za dokazivanje i prikazivanje pameti mladih i svih građana. Tako javni prostor postaje prostor svih nas, tiče se svih nas i ne pripada nijednom gradonačelniku, već je kuća svih građana Banjaluke – rekla je ona.
Naglašava da je pored uključivanja stručne javnosti, ali i svih ostalih građana, bit ovog projekta bio da se isključi mogućnost da „bilo ko projektuje, šta god hoće i kako god hoće“.
– Cilj je bio da cijela ta procedura bude transparentna. To je koncept malih intervencija i na osnovu toga je nastao i koncept gradskih česmi, gdje se prvo promišlja cijeli sistem česmi u gradu, bira se prva lokacija, organizovao se otvoreni konkurs za mlade autore ispod 40 godina i od pristiglih rješenja izabrani su prvo, drugo i treće mjesto – kazala je Stupareva.
Navela je da je situacija na terenu pokazala da realizovano nije u skladu s pobjedničkim rješenjem.
– Jedina sličnost ovog projekta i prethodnog je što je okruglo. Pobjedničko rješenje je trebala biti javna česma, napravljena u betonskom kalupu, koja je bila u razmjeri čovjeka, a kojoj su mogli jednako da pristupe i lica sa invaliditetom u kolicima, te djeca, pa čak i psi. Ona je bila multifunkcionalna, jer je imala česme na različitim nivoima i u tom smislu je bila humana u prostoru, a ne smiješna. Ovo je bilo promišljeno sa dvije autorke, koje stoje iza tog rada. Uz to je išlo i uređenje partera, dogovorene su bile donacije za sve betone, samo je Grad trebao uplatiti kalup u iznosu od 8.000 KM. Međutim, korona je sve usporila. Sada smo došli do ovoga. Kada smo vidjeli da se izvode radovi stvarno smo mislili da je krenula relizacija tog projekta, ali doživjeli smo potpuno razočarenje kada smo vidjeli konačni rezultat, za koji se na zna ko je autor i koje košta pet do deset puta više – kazala je Diana Stupar za Srpskainfo.
Navodi da članove Timu za male intervencije niko nije kontaktirao po ovom pitanju.
– Kada je došla smjena vlasti, nas su samo kontaktirali da se raspitaju o našim honorarima, koji su bili jedina tema razgovora – navela je ona.
Odgovor nove administracije
Iz Gradske uprave poručuju da je idejno rješenje i smjernice za projektovanje humane čeme, koja bi bila dostupna za sve – djecu, osobe sa invaliditetom i odrasle korisnike, osmišljena i urađena u februaru 2018. godine od strane Odjeljenja za prostorno uređenje.
– Lokacija javne gradske česme predviđena je u urbanoj centralnoj zoni grada, u Ulici Bana Milosovljevića, na javnoj zelenoj površini u neposrednoj blizini statue bana Milosavljevića. Istovremeno su urađena četiri prijedloga oblikovnog idejnog rješenja humane česme i smjernice za projektovanje kako bi se izabralo najprihvatljivije rješenje. Nakon toga, u januaru 2019. godine osnovan je Tim projekta Male intervencije u prostoru, odobran od strane Skupštine grada Banjaluka. U njihovoj organizaciji nastavljen je projekat sprovođenja ideje humane česme i kroz projekat “Voda vs. plastika” sproveden je javni viber konkurs u oktobru 2019. godinu za novu javnu česmu, a koji je zasnovan na prvobitnoj ideji i smjernicama Odjeljenja za prostorno uređenje – rekli su u Gradskoj upravi.
Dodali su da je prvonagrađeno konkursno rješenje bila česma u obliku betonske kugle prečnika oko 2 metra kao skulpturalno rješenje.
– Kako se isto rješenje nije moglo izvesti u praksi, od istog se odustalo. Kao dobra ideja, humana česma, pomenuta na početku teksta, prepoznata je od strane nove gradske administarcije, te je pokrenuta realizacija i izgradnja iste, a na osnovu jednog od prvobitnih rješenja koji su urađeni od strane Odjeljenja za prostorno uređenje. Za realizaciju je pribavljena tehnička dokumentacija i lokacijski uslovi. Povodom prve posjete gradonačelnice Sarajeva Banjaluci, odlučeno je da istu ovaku česmu dobiju i građani Sarajeva, zbog simbolike koju ova gradska česma, kao i sam projekat imaju. Kao dokaz da je postojala dobra volja administracije da se izvede konkursno rješenje jeste činjenica da je urađena tehnička dokumentacija UTU i lokacijski uslovi za istu. Kako se praktično nije mogla izvesti, na upit više izvođača, moralo se od tog rješenja odustati – kazali su u Gradskoj upravi.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu