Kao što znate, tokom istrage o ubistvu načelnika krim-policije u Prijedoru, Radenka Bašića, Dodik je prozvao Okružno javno tužilaštvo Prijedor i Republičko tužilaštvo, optužujući pojedine tužioce za opstrukciju istrage.
Razlog je bio taj što je policija prvobitno uhapsila jednog od osumnjičenih, tužilac u Prijedoru ga je pustio, Specijalno tužilaštvo (u sastavu Tužilaštva RS) „nije reagovalo“, da bi tek na kraju Tužilaštvo BiH uhapšenom odredilo pritvor.
– Poražavajuće je da nisu našli dovoljno dokaza za učešće u borbi protiv takvih opasnih tipova – poručio je Dodik, iznoseći sumnje da su pojedini tužioci u vezi s kriminalcima.
Uslijedio je, za mnoge, neočekivano oštar odgovor Republičkog javnog tužilaštva, koje je Dodiku uzvratilo da govori neistine, možda s ciljem da istragu skrene u pogrešnom pravcu, da prikrije propuste određenih policijskih službenika prilikom provođenja mjera bezbjednosti ubijenog načelnika Bašića…
Slična reakcija stigla je i iz Udruženja tužilaca RS.
Tako je, bar za sada, završeni novi okršaj Dodik – tužioci. A bilo ih je mnogo. Kao tadašnji predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik je 2013. uputio pismo Specijalnom tužilaštvu, u kome ih poziva da rade ono zbog čega su osnovani ili će biti ukinuti.
Dodik redovno proziva i tužioce na nivou BiH, a posljednji put na meti se našao onaj u Tužilaštvu BiH koji vodi istragu protiv njega u slučaju „Pavlović banka“. Zbog toga što „nema ništa“, što je „ranije radio u američkoj ambasadi“, a onda ga je tužilac ispravio da je radio u OHR.
Nesporno je da se izjave člana Predsjedništva BiH mogu smatrati miješanjem u rad tužilaca, pa čak i neka vrsta pritiska. Međutim, nesporno je i da je rad tužilaca i tužilaštava u BiH toliko loš da nemaju pravo da se „vade“ na miješanje u njihov posao. Čast izuzetnim slučajevima, kao što je brzo hapšenje osumnjičenog za ubistvo Bašića, kao i naručioca ubistva, mada je pitanje koliko je tu zasluga policije, a koliko tužioca.
Kako onda tumačiti najnoviji okršaj Dodika i tužilaca? Da li je po srijedi „buđenje“ pravosudne svijesti, da li je “zaigrala mečka“ pred njihovim vratima, kako tvrde neki sa strane, ili je to samo još jedna epizoda u kojoj se Dodik predstavlja kao vođa otpora mafiji u Srpskoj?
Iskusni advokat i predratni tužilac, Goran Nešković, kaže da je najgora stvar što se, u posljednjem slučaju prozivki, ne vidi pravi razlog.
– Mislim da ipak treba pustiti da rade tužilaštvo i policija. Između njih mora da bude sinhronizacija. Tužilac vodi istragu, a policija izvršava naloge tužilaštva. Zato je mene začudilo da se predsjednik Dodik miješao u rad tužilaštva i podržao policiju, a policija je faktički samo organ tužilaštva u pogledu sprovođenja istrage. Ne možete nekom da odredite pritvor ako za to nemate razloge. Možda baš u toj fazi nije bilo razloga, a nakon hapšenja direktnog izvršioca da su se pojavili ti razlozi – kaže Nešković za Srpskainfo.
Međutim, i on priznaje da ga je iznenadila snažna reakcije Republičkog tužilaštva.
– Prvi put da su ovako reagovali. Mislim da je to bilo upravo zbog toga što je došlo do pohvale policije, a negativne kritike tužilaštvu. Prije rata sam bio tužilac; tada je u zakonu pisalo da sudije rade nezavisno, na osnovu ustava i zakona. A uvijek je tužilaštvo radilo u skladu sa ustavom, zakonom i u skladu sa društvenom politikom. To znači, primjera radi, ako treba pojačati krivično gonjenje za saobraćaj, onda se traži od tužilaštva da više radi na tome. Tužilaštvo je faktički organ koga postavlja država – objašnjava Nešković.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu