Skoro svaka izjava gradonačelnika Draška Stanivukovića završavala bi riječima kojima obećava slobodu građanima.
Riječi su vremenom počele poprimati oblik, ali da li su do sada načinjeni koraci zeleno svjetlo za rast demokratije u Banjaluci?
Koraci
Prva stepenica koja je, iz ugla nove administracije, postala vodilja ka ostvarenju demokratije u njenom pravom značenju, je vraćanje „Davidovog srca“ na Trg Krajine.
Nedugo potom, na putanji koja vodi od Boske ka Tržnici, osvanula je govornica, koja bi, prema riječima Stanivukovića, trebala postati sinonim za slobodu, odnosno, mjesto na kojem se građani Banjaluke mogu osloboditi okova tišine.
Još jedan i za sada posljednji primjer koji bi, prema riječima vladajućih, trebao postati nova stepenica ka višem stepenu slobode, je Odluka o određivanju prostora za održavanje javnih skupova, a koju je gradonačelnik Draško Stanivuković uputio kao prijedlog Skupštini Grada, te će o tome biti riječi na sljedećem zasjedanju zakazanom za 26. maj.
Stanivuković je pojasnio da bi, prema novoj Odluci, za održavanje javnih skupova, uz dosadašnje prostore (Trg Krajine i Park „Mladen Stojanović), građanima za okupljanje bile dozvoljene i druge javne površine koje su pogodne za organizovanje skupova.
Šef Tima za komunikacije Gradske uprave, Tanja Vukomanović ističe da su dosadašnji koraci nove administracije početak puta ka vraćanju slobode građanima.
– Iz Banjaluke su posljednjih godina otišle jako ružne slike i poruke, kada je u pitanju borba za ljudska prava i demokratiju. Fotografije naguravanja ljudi i policije, privođenje građana, turista, roditelja pokojnog David Dragičevića i narodih poslanika, bile su na mnogim svjetskim portalima. Zbog svega toga, neki od prvih koraka nove gradske administracije bili su vraćanje slobode građanima – kaže Vukomanovićka i dodaje da je došlo vrijeme da Banjaluka pošalje drugačije poruke.
– Megafon na Trgu Krajine, vraćenje „Davidovog srca“ na trg, kao i izmjena odluka o lokacijama za skupove su neki od koraka koje ćemo preduzimati kako bi građani Banjaluke osjećali slobodu i kako bismo se riješili starog epiteta da je ovo privatna država i privatni grad. Banjaluka će biti grad u koji su svi dobrodošli, grad u kojima ljudi mogu da izraze svoje nezadovoljstvo i grad u kome su svi jednaki. Ovo su odluke koje vraćaju vjeru ljudima da se stvari nakon 20 godina mijenjaju i Grad Banjaluka će nastaviti da donosi ovakve odluke i da budi demokratiju – naglašava Vukomanovićka.
Pozitivan signal
Politikolog Darko Kuzmanović tvrdi da do sada načinjeni koraci nisu suštinski značajni kriterijumi po pitanju slobode govora, ali da su pozitivan signal i pokazatelj kojim putem bi mogla da krene demokratija.
– Na sreću ili žalost, za popuštanje stega u Banjaluci, građani mogu zahvaliti isključivo gradonačelniku Stanivukoviću koji je opravdao njihovo ukazano povjerenje. To dovodi do zaključka da pojedinac, ukoliko to istinski želi, itekako može djelovati u javnom interesu koliko god nailazio na opstrukcije sa svih strana. Međutim, iako u Banjaluci i još nekoliko lokalnih zajednica imate slobodu da kažete i napišete šta želite, ukupna atmosfera po pitanju slobode govora i mišljenja je veoma teška – govori Kuzmanović.
On dodaje da takva situacija ne čudi, jer je, kako objašnjava, ograničavanje slobode govora, „glavno oružje autoritarnih vođa u procesu održavanja vlastitih položaja i poluga moći“, pored korupcije i represije.
Ističe da je za viši stepen slobode, koja bi izašla iz okvira pojedinih gradova i opština, potrebna promjena vlasti na višem nivou.
– Da bi se situacija relaksirala u kompletnoj zemlji, neophodno je da se situacija iz Banjaluke, po pitanju slobode govora i transparentnosti, preslika na državni nivo. Sve dok se to ne desi, moći ćemo samo posmatrati izolovana ostrva demokratije i nadati se da Banjaluka, Teslić, Brod i još neke lokalne zajednice neće biti izuzetak već pravilo za cijelu Republiku Srpsku – objašnjava Kuzmanović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu