Za razliku od funkcionera u razvijenim zemljama, koji za banalne greške kao što je, naprimjer, kašnjenje voza, daju ostavke i odlaze s funkcije, u BiH niko ne želi da prihvati svoje greške već se ponašaju u stilu: „To nije moja odgovornost“. Bilo kakav pokušaj da se ukaže na nečije propuste u radu, na kraju završi pričama o rušenju vlasti, stranke ili države, patriotizmu i drugim sličnim stvarima, koje nemaju apsolutno nikakve veze sa onim što je bila tema kritike.
S druge strane, domaćim funkcionerima nije nimalo strano da dobre rezultate koje ostvari institucija na čijem se čelu nalaze automatski pripišu sebi i poberu zasluge, iako možda nisu imali nikakve veze s tim.
“Država, to sam ja”
Politički analitičar Slavo Kukić ističe da su dva uzroka takvog stanja u BiH. Jedan je vezan za demokratsku svijest građana, koji ne funkcionišu po istom principu kao u drugim demokratskim društvima, gdje za neizvršavanje uloga državnih i političkih funkcionera slijede sankcije na izborima.
Drugi uzrok je, kako ističe Kukić, vezan za samu svijest političara, koji sebe poistovjećuju s državom.
Zamislite takav jedan scenario u Japanu gdje u slučaju ako voz zakasni minut ili dva ministar daje ostavku iz moralnih razloga, iako nema veze s kašnjenjem voza. Eh, za razliku od tog japanskog iskustva, u ovom našem bosanskohercegovačkom loncu funkcioneri to pripisuju atacima na partiju, narod, državu. Istovremeno, svi oni koji atakuju i upućuju kritike su državni neprijatelji – smatra Kukić.
On ističe da će trebati još 100 godina da sazrimo kao društvo i da stvari počnemo gledati iz nekog drugog ugla, te počnemo prihvatati odgovornost za svoje greške.
– Do tada nam preostaje da se koprcamo u mjestu. Nije do političara i funkcionera, do nas je – kaže Kukić.
Zamjena teza
Njegovo mišljenje dijeli i Dragan Todorović iz Centra za ljudska prava, koji kaže da je kod nas prisutna zamjena teza, te da je jako teško promijeniti svijest društva.
– Svaka kritika nekog nosioca bilo koje javne funkcije tumači se kao napad na tu instituciju i samim tim njegova odgovornost bude umanjena, a vaša namjera protumačena kao zlonamjerna. To su naši političari odlično usavršili i apsolutno ne prezaju od takvog pristupa i reakcije na kritike – kaže Todorović.
Dodaje da se sve to radi s ciljem da se uguši bilo kakav način kritike na rad funkcionera.
Na taj način, kako ističe Todorović, građani, neko udruženje ili bilo koja druga osoba ili organizacija prosto nemaju načina da iskažu nezadovoljstvo radom osoba koje obavljaju javne funkcije, jer se odmah označavaju kao neprijatelji cijelog naroda ili države/entiteta.
– Imali smo prilike u prošlosti da vidimo kako se neka dobronamjerna kritika pretvarala u nešto sasvim suprotno, a sav fokus javnosti prebacivan na očuvanje institucija RS i slično. Nismo jednom vidjeli da se kritika na rad nekog ministra tumačila kao kritika na rad svih ljudi zaposlenih u tom ministarstvu, iako to nije imalo veze jedno s drugim. Ako jedan ministar/direktor ili bilo koji drugi nosilac javne funkcije ne radi dobro svoj posao, to znači da se treba mijenjati on, a ne cijela ta institucija – kategoričan je Todorović.
Iznad institucija
Navodi da je jako loše za društvo u kome se nastoji uspostaviti vladavina zakona da se nosioci javnih funkcija stavljaju iznad institucija.
Todorović ističe da je na taj način onda vrlo teško ostvariti vladavinu zakona koji važi jednako za sve, što podrazumijeva i da svako podjednako snosi odgovornost za svoj rad.
On smatra da je jako bitno da oni koji iznose kritike na račun javnih funkcionera moraju to da čine argumentovano, a ne da upućuju uopštene kritike tipa: „Svi ste isti“.
– Samo argumentovana kritika koja je dobro potkovana dokazima može imati efekta. U protivnom, sve ostalo pada u vodu i otvara se mjesto za manipulacije i neosnovane optužbe – kaže Todorović.
Alibi
Politički analitičar Nebojša Tojagić ističe da ćemo teško moći promijeniti ponašanje naših političara sve dok je svijest građana takva da pasivno posmatraju dešavanje u društvu i ne pokušavaju da reaguju na negativne pojave.
– Teško da se možemo približiti standardima, recimo Japana, gdje se desilo da je ministar zakasnio tri minute na sastanak i odmah se digla frka oko toga da li treba da podnese ostavku ili ne. Kod nas imate situaciju da ministar ne mari za mišljenje građana, niti želi sastanak s njima i izbjegava bilo kakvu priču na temu koja bi možda bila kritična za njega ili njegov resor. Ovim je sve rečeno – kaže Tojagić.
On ističe da još uvijek živimo u polarizovanom društvu u kome se svaka kritika doživljava kao napad na onu drugu stranu bez ikakvog promišljanja da li tu ima osnova za bilo kakvu kritiku.
– Upravo želja da se nešto prikaže onako kako jeste ili nije definitivno je dovela do toga da se traži alibi za sve i svašta – ističe Tojagić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu