Nobel je pronalaskom dinamita stekao ogromno bogatstvo.
Želeći da se dinamit koristi isključivo u mirnodopske svrhe, testamentom je ostavio fond od 9,2 miliona dolara za dodjeljivanje nagrada za izuzetna dostignuća u fizici, hemiji, medicini, književnosti i zalaganju za mir.
Prvu Nobelovu nagradu Švedska kraljevska akademija nauka dodijelila je 1901.godine, pet godina poslije smrti Alfreda Nobela.
Od 1969. godine Akademija dodjeljuje i nagradu za ekonomiju, dok nagradu za mir dodjeljuje Nobelov komitet u Oslu.
Nagrada za ekonomiju, koja se ne nalazi među osnovnih “Nobelovih pet” zapisanih u testamentu, dodjeljuje se od 1968. godine, kada je Švedska narodna banka obilježavala 300 godina postojanja.
U testamentu koji je Nobel napisao godinu dana pred smrt navodi se:
“Ovaj kapital, kojim će izvršilac testamenta raspolagati u vrijednosnim papirima, trebao bi da bude temelj za fond čija će godišnja kamata biti podijeljena kao nagrada onima koji su u protekloj godini učinili najviše koristi za čovječanstvo. Kamata će biti podijeljena na pet jednakih dijelova”.
Nobel je u svom testamentu napisao i da je njegova izričita želja da se pri dodjeli ne gleda na pripadnost naciji, već da nagradu dobije najzaslužniji.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu