Ekonomski institut DIW izvijestio je u četvrtak da očekuje nominalni pad obima stanogradnje u ovoj godini za 5,4 posto, što bi samo za državu značilo pad poreznih prihoda za gotovo pet milijardi evra.
Sektor nekretnina godinama je bio temelj oslonac njemačke privrede, s oprilike petinom udjela u BDP-u i desetinom udjela u broju zaposlenih. Niske kamatne stope usmjerile su milijarde ulaganja u imovinu koja je uživala status stabilnog i sigurnog ulaganja.
Situacija se promijenila kada je Evropska središnja banka (ECB) u julu 2022. počela podizati kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju. Do septembra prošle godine podigli su ih za čak 4,5 postotnih bodova.
Nagli rast troškova zaduživanja dokončao je razdoblje procvata u sektoru nekretnina. Brojne građevinske firme postale su insolventne, dogovoreni su poslovi zaustavljeni, a cijene kvadrata padaju.
Njemačko vijeće stručnjaka za nekretnine procjenjuje da Njemačkoj trenutno nedostaje 600.000 stanova. Vlada je zacrtala 400 hiljada novih stanova godišnje, ali priznaje da zbog usporavanja gradnje neće ostvariti taj cilj.
Udruženja građevinskih firmi sada traže od države 23 milijarde evra godišnje kako bi se ublažila stambena kriza.
Novac bi se koristio za gradnju 100.000 socijalnih i 60.000 cjenovno pristupačnih stanova kako bi se zbrinuli radnici i izbjeglo osiromašivanje građana i otvorila nova radna mjesta u ključnom sektoru za privredu, navela su udruženja.
Ako se odmah ne poduzmu konkretne mjere, Njemačka će doživjeti efekat bumeranga od stambene krize koja će pogoditi cijelu privredu, stoji u zajedničkom saopštenju udruženja, koja traže i ‘omekšavanje’ standarda gradnje kako bi se smanjili troškovi i ubrzali radovi, prenosi Biznis.ba.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu