Posjeta ruske delegacije na čelu sa predsjednicom Savjeta Federacije, Gornjeg doma ruskog parlamenta Valentinom Matvijenko Sarajevu i Banjaluci podgrijala je stari strah od ruskog uticaja na Balkanu.
Nakon otvorene podrške Republici Srpskoj, osude Zapada što podstiče zemlje Balkana na učlanjenje u EU i NATO, čime se „podriva sigurnost i stabilnost“, Valentina Matvijenko je začinila posjetu zvaničnom izjavom da je Rusija i na tim prostorima protiv proširenja NATO.
Iako je ovakav stav Kremlja odavno poznat, u BiH on posebno dobija na značaju, jer se radi o zemlji u kojoj su mišljenja o učlanjenju u NATO podijeljenja – kaže prof.dr Klaus Buchenau, koji predaje istoriju jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Regensburgu.
On smatra i da će to “produbiti napetosti između Bošnjaka i Hrvata na jednoj i Srba na drugoj strani“.
Mišljenje profesora Buchenaua je da bi svako forsiranje učlanjenja u NATO samo produbilo napetosti: “NATO bi trebao nastupiti diplomatski i sačekati razvoj situacije”.
Bivši visoki predstavnik u BiH Kristijan Švarc-Šiling ocjenio je da nedavne posjete predstavnika ruskog parlamenta Zapadnom Balkanu predstavljaju korake ka novom geopolitičkom pozicioniranju tog regiona, u kojem će presudnu ulogu imati predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
On je, u izjavi za “Dojče vele”, ukazao na posjete visoke predstavnice ruske Dume Beogradu, Natalije Poklonskaja, koja je ponovila podršku srpskoj politici oko Kosova i ruske delegacije na čelu sa predsjednicom Saveta Federacije Valentinom Matvijenko Sarajevu i Banjaluci.
Kako je rekao Švarc-Šiling, Vučić na Zapadu nastupa kao pametan i dalekovid političar.
– Još ne znam da li Vučić igra dvostruku igru ili zaista nastoji da sprovede politiku evropskih integracija i izbori se za to unutar Srbije. A to znači i priznavanje Kosova i iskrenu podršku evropskom putu BiH – kaže Švarc-Šiling.
On smatra da Rusija ne želi evropske integracije Zapadnog Balkana, ali da su u prvi plan stavili otpor prema NATO, jer NATO mnogo brže donosi odluke o učlanjenju.
– Učlanjenje Crne Gore je doduše malo potrajalo, ali je ostvareno. Sa Ukrajinom se predugo čekalo i sada je to ratno područje. To se dešava kada se ne djeluje na vrijeme. Isto će se dogoditi i sa BiH – tvrdi Švarc-Šiling.
Profesor istorije jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Regenzburgu Klaus Buhenau rekao je za “Dojče vele” da smatra da se Srbija, kao mala zemlja, drži “svog velikog brata” Rusije kako bi imala više mogućnosti da progura svoje interese unutar EU i prema EU.
– Pretpostavka za takvu logiku je da EU Srbiju neizostavno želi u članstvu i da je zato i spremna na kompromise. Ali cijena koju bi EU mogla da plati za ovako velikodušnu politiku može biti velika, jer bi imala Srbiju koja je doduše u EU, ali pod ruskom sferom uticaja – rekao je Buhenau.
Prema njegovim rečima, ruske interese na Balkanu ne treba precenjivati, iako je za Putina povećanje uticaja na međunarodnom planu prioritet.
– Balkan, kao i Sirija, spada u područja koja Moskva vidi kao poligon za mješanje i demonstraciju sile. Moskvi na Balkanu, za razliku od Ukrajine, nije bitno da spriječi evropske integracije već da – preko pojedinih zemalja jugoistočne Evrope – ostvari uticaj u EU”, ocjenio je on.
I Švarc-Šiling i Buhenau pokušali su da odgovore na pitanje šta će se desiti ukoliko Rusija nesmetano nastavi sa širenjem svog uticaja na Balkanu.
Buhenau je ocjenio da će Rusija pokušati da pridobije svoju klijentelu – države koje su joj lojalne.
– S obzirom da dio zemalja jugoistočne Evrope nikada neće postati ruski klijenti, na postojeće napetosti mogli bi se nadovezati novi konflikti između prozapadno i proruski orijentisanih država. Slični efekti polarizacije mogli bi se pojaviti i u društvima kakvo je ono u Crnoj Gori. Za stabilnost regiona to ne bi bili dobri izgledi – smatra on.
Buhenau ističe da bi stoga bilo važno da se prizna da su rezultati zapadnih posrednika u BiH i na Kosovu skoro nikakvi, te da se otvoreno navedu razlozi grešaka, jer bi se samo tako moglo vratiti poverenje u međunarodnu zajednicu.
Švarc-Šiling smatra da SAD, EU i kancelarka Merkel hitno moraju nešto da preduzmu, istoričar Buhenau smatra da Zapad nema istinskih mogućnosti da zaustavi ruske aktivnosti na Balkanu.
– Postavljati samo uslove, kao ranije – to više ne funkcioniše. Stoga ne bi trebalo da reagujemo panično na ruske izjave i inicijative, već ih moramo doživeti kao šansu da se promenimo – zaključio je Švarc-Šiling.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu