Oni su parlamentarnom kolegijumu sugerisali da ponovo bude formirana radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH.
Međutim, i bez inicijative stranaca izvjesno je da Izborni zakon mora na novi „remont“, samo je pitanje u kom obimu, ako izuzmemo ono što se odavno očekuje, a to je provođenje odluke Evropskog suda u predmetu „Sejdić i Finci protiv BiH“ i odluka proisteklih iz nje.
Od usvajanja 2001. godine, Izborni zakon je mijenjan, dopunjavan i ispravljan više od 20 puta, što odlukama visokog predstavnika, što voljom političkih partija u BiH. Pitali smo poslanike koje izmjene možemo očekivati kada ova tema zvanično bude otvorena u PS BiH. Sudeći prema odgovorima, vrlo malo je zajedničkih prijedloga, a dogovor je neizvjestan.
– Imamo na snazi politički sporazum potpisan između HDZ BiH i SDA, koji je garantovao da će se u roku od šest mjeseci, dakle još prošle godine, pristupiti izmjenama Izbornog zakona BiH. Dok se na političkom nivou ne razriješi taj najkrupniji momenat nesporazuma i stvaranja tenzija u BiH, sve drugo je sekundarno – kaže šefica Kluba poslanika SNSD u Predstavnikom domu Snježana Novaković Bursać.
Sporazum Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića odnosio se na Mostar, koji je napokon dobio novu vlast, ali i na izmjene Izbirnog zakona. Čović prevashodno očekuje da bude riješen problem izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, tako da Hrvati dobiju neku vrstu zakonske garancije da će sami birati svog predstavnika.
S druge strane, SDA ne želi tako lako da ispusti mogućnost da Bošnjaci Hrvatima biraju člana Predsjedništva BiH, a nalazi se i pod pritiskom DF Željka Komšića, koji se otvoreno zalaže za stvaranje građanske BiH, jer bi udovoljavanje Čoviću značilo da Komšić više nikad ne može u Predsjedništvo BiH u ime Hrvata.
Ujedno, DF je uputio u PS BiH svoju verziju izmjena Izbornog zakona, pa je za očekivati da će insistirati na tome da nijedna osoba koja je izdržala kaznu zatvora za razne zločine ne može da bude na funkciji, na uvođenju novih tehnologija u izborni proces, izbor članova biračkih odbora na javnom pozivu, brisanje nacionalnog prefiksa prilikom izbora članova Predsjedništva BiH, proširenje Doma naroda BiH na 21 delegata (tri iz manjina), kao i na ostalim izmjenama koje su predložili.
Šta je sa zahtjevima iz Srpske? Snježana Novaković Bursać poručuje da ima prostora da se razmotri ukidanje glasanja poštom iz inostranstva i ukidanje otvorenih izbornih listi, zatim da se razmotri drugačiji način kandidovanja članova biračkih odbora, te da bude podignut izborni prag za ulazak u parlament.
– Tri odsto na ovako segmentiranu političku scenu, to je debakl od sistema. Ko bude prihvatio da razgovara o ovim problemima imaće sagovornika u SNSD – poručuje ona.
Zamjenica šefa Kluba SDS, PDP i DNS, Mira Pekić, naglašava da je 2021. idealna za izmjene izbornih pravila, jer se radi o godini koja nije izborna.
– Ono što mi u PDP predlažemo jesu neophodne tehničke izmjene koje se tiču provođenja samih izbora. One se prvenstveno odnose na video nadzor na biračkim mjestima i na skeniranje listića. Naravno, treba obratiti pažnju na sastav biračkih odbora, da oni na neki način postanu profesionalni. Imamo sada praksu da se ljudi na dan izbora mijenjaju u biračkim odborima – kaže Pekićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu