Prema podacima Poreske uprave RS, ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u Srpskoj od aprila do decembra 2019. godine iznosio je skoro 6,47 milijardi KM. U istom periodu lani, promet je bio 5,15 milijardi ili za 1,32 milijarde manje nego u pomenutih devet mjeseci pretprošle godine.
U ovom periodu, s problemima u poslovanju u najvećoj mjeri suočili su se u turizmu i ugostiteljstvu, ali i u mnogim drugim djelatnostima koje i dalje trpe posljedice epidemije. A to je rezultat činjenice da su građani Srpske, što zbog manje platežne moći, što zbog straha od neizvjesnosti, daleko manje kupovali i koristili usluge u odnosu na ranije godine.
Ono na čemu definitivno nismo štedili jeste potrošnja hrane, koja je u jednom periodu epidemije korona virusa čak bila veća nego u pretprošloj godini.
Navika
Tako je, od aprila do septembra 2019, ukupan promet preko fiskalnih kasa u RS iznosio je skoro 4,31 milijardu, a u istom periodu lani 3,41 milijardu KM, ili za 21 odsto manje, dok je, prema zvančnoj statistici, promet hrane smanjen za oko 1,5 odsto. Naime, podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da je ukupan promet hrane u veleprodaji i maloprodaji, bez PDV, od aprila do septembra 2019. iznosio oko 1,25 milijardi, a u istom periodu lani 1,23 milijarde KM.
U trećem tromjesečju 2020. promet hrane u Srpskoj je za skoro 30,5 miliona KM bio veći nego u istom tromjesečju prethodne godine.
U udruženjima potrošača naglašavaju da nije iznenađujuće što u doba epidemije potrošnja hrane nije pala, s obzirom na to da su građani kudikamo manje kupovali ostale robe i manje posezali za raznim uslugama koje su češće koristili ranijih godina.
Zaliha
Murisa Marić, izvršna direktorka Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ iz Prijedora, ističe da smo u aprilu 2020. ušli s određenom količinom zaliha hrane, koje smo napravili čim se korona pojavila u Srpskoj.
– Nakon toga smo nastavili s potrošnjom hrane kao i ranijih godina, čak i malo više, jer smo, ne kupujući ostale robe koje nam nisu preko potrebne, napravili izvjesne uštede. Tu se stvorio i prostor da pazarimo neke vrste hrane koje su i malo skuplje i kvalitetnije. Ne treba zanemariti ni poskupljenja koja su u određenoj mjeri uticala na vrijednost prometa – kaže Marićeva za Srpskainfo.
U svakom slučaju, kako naglašava, pad prometa je evidentan u kupovini odjeće i obuće, u ugostiteljstvu, daleko manje smo i putovali nego ranije.
– Sve to je uticalo da više novca ostane za hranu, pa su mnogi građani opuštenije odlazili u trgovine, ne vagajući šta i koliko mogu da pazare, a da ne pretjeraju. Primjetno je, naprimjer, da ljudi, bez obzira na cijenu, u ovom periodu daleko više kupuju voće, što ranije nije bio slučaj – ističe Marićeva.
Trgovina dobro prošla
Trgovci potvrđuju da su među rijetkima čije poslovanje epidemija nije ugrozila, zbog čega u ovoj djelatnosti u godini koja je iza nas nije bilo ni zatvaranja radnji, ni značajnijeg otpuštanja radnika.
Bogdan Marjanović, predsjednik Asocijacije samostalnih trgovinskih radnji banjalučke regije, kaže da su potrošačke navike građana ostale iste, s tom razlikom da mnogi ljudi sada imaju nešto veću mogućnost za kupovinu više hrane.
– I mi smo se plašili pada prometa zbog korone, ali to se, na sreću, nije desilo. Ljudi kupuju kao i ranije, čak i onu malo skuplju hranu jer, zbog ušteda na drugoj strani, imaju više novca na raspolaganju. Za razliku od ugostiteljstva, turizma i brojnih drugih branši, mi smo u epidemiji dobro prošli – ističe Marjanović za Srpskainfo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu