Reagovali su mnogobrojni književnici, ministar Mladen Šarčević, premijerka Srbije Ana Brnabić, a oglasio se i koordinator komisije koja je radila prijedlog programa srpskog jezika i književnosti za gimnazije Dejana Milijić Subić koja je za Danas rekla “da program nije promijenjen od 1993. godine, a u međuvremenu su značajno modernizovani sadržaji za osnovnu školu”.
Gimnazijski program treba da bude logički slijed nečega što su učenici naučili u osnovnoj školi. Djelo Desanke Maksimović prisutno je, s razlogom, u svakom razredu osnovne škole. Ne želeći da marginalizujemo djelo voljene srpske pjesnikinje, morali smo da uzmemo u obzir određeni broj časova koji je namijenjen obradi književnog djela (na društveno-jezičkom smjeru, koji ima najveći fond časova, taj broj je 100), kao i savremeni koncept nastave koji počiva na problemskom pristupu i vrednovanju, te da broj djela koje ćemo uvrstiti u program „upriličimo“ zahtjevima i ostavimo dovoljno vremena za obradu – ukazuje Milijić Subić.
Ona napominje i da u dosadašnjem programu nije bilo mjesta za pjesnika Ivana V. Lalića, kao ni za značajan ciklus Stevana Raičkovića „Zapisi o crnom Vladimiru“. Nije bilo mjesta ni za velikog Borislava Pekića, a ta „nepravda“ ispravljena je prijedlogom novog programa, kaže sagovornica.
– S obzirom na to da se u četvrtom razredu obrađuju kanonska djela srpske i svjetske književnosti (Šekspirov „Hamlet“, Geteov „Faust“, Dostojevski, Kami, Beket, Bulgakov, Andrić, Selimović, Ćosić, Pavić, Kiš), bili smo prinuđeni da ponešto iz programa odstranimo. Uzeli smo u obzir činjenicu da je Desanka Maksimović veoma prisutna u osnovnoj školi. Nakon reagovanja Zadužbine „“Desanka Maksimović“ predložili smo da se zbirka „Tražim pomilovanje“ obradi u prvom razredu gimnazije u okviru teme „Dijalog književnih epoha“ u kontekstu – kako bi učenici mogli da shvate kako to književna djela (i ne samo književna djela) iz dalekih epoha mogu uticati na savremene tokove. Naravno, uvijek je moguće ostaviti sva propisana dela iz prošlih programa i ići „linijom manjeg otpora“, to ne bi izazvalo nikakva komešanja u javnosti. Ali, takav „program“ ne bi imao smisla jer ni učenici ni nastavnici ne bi stigli da obrade sva djela, ni informativno, a kamoli na valjan način – rekla je Milijić Subić.
Ona napominje i da djela Desanke Maksimović nikada nisu bila u obaveznom dijelu programa za treći razred gimnazije već su se obrađivala u korpusu međuratne poezije sa ostalim pjesnicima koji su o tome pisali. Pošto se veliki broj njenih pjesama te tematike već obrađuje u osnovnoj školi, Komisija je smatrala da nema razloga da se ponavljaju u trećem razredu gimnazije.
Milijić Subić naglašava da su u komisiji koja je radila prijedlog programa bili, između ostalog, predstavnici Društva za srpski jezik i književnost i metodičari sa Filološkog fakulteta, kao i da je se o njemu izjasnio Nacionalni prosvetni savjet.
Spisak djela koja se obrađuju u osnovnoj školi
Prvi razred – Prvak; Hvalisavi zečevi/U gostima/Livadsko zvonce
Drugi razred – školska lektira: Bajka o labudu. Domaća lektira: Ako je vjerovati mojoj baki, Prsten na morskom dnu, Bajka o trešnji, Slikarka zima, Kako su pužu ukrali kuću, Tri patuljka, Čika-Mraz, Božić-batini crteži, Trave govore bakinim glasom, Oraščići-palčići, Kći vilinog konjica (tri bajke po izboru učenika)
Treći razred – “Vožnja”
Četvrti razred – “Srebrne plesačice”
Peti razred – “Gračanica”
Šesti razred – “Krvava bajka”
Sedmi razred – “Proljećna pjesma“/ “Opomena”
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu