Sladić je kazao kako je vrhunac toplotnog talasa bio juče, a da vrućina i dalje pritišće Hercegovinu koja će se još par dana boriti sa visokim temperaturama dok će se u unutrašnjosti malo ohladiti jer postoje dotoci vlažnog vazduha i dolazi do pljuskova lokalnog karaktera.
Nedim Sladić o prošlim i sadašnjim ljetima
– Mi smo izašli iz najgoreg i pred nama su malo podnošljivi dani, s obzirom na nakupljenu toplotnu energiju neće to biti potpuno svježije. I dalje su temperature iznad višegodišnjeg prosjeka, sve do 22.- 23. jula temperature će ići iznad 30 stepeni u BiH. Ono što možemo reći da će oko 24. jula doći do prodora hladnih struja koji će spustiti temperature u BiH na oko 23-24 stepena celzijusa – kazao je Sladić i naveo da dosta visoke temperature ostaju iza nas.
Sladić je naveo da je najveća ikada izmjerena temperatura u Bosni i Hercegovini izmjerena u Mostaru 31. jula 1901. godine i iznosila 46,2 stepena, a da je druga najveća izmjerena u Trebinju 24. jula 2007. godine i iznosila 45,5 stepeni celzijusa. Naveo je da je u Sarajevu 1946. godine izmjereno 40 stepeni Celzijusa. Podsjeća i da je 2012. godine bilo najtoplije ljeto koje je zabilježeno, ali da je i 1950. godine bilo jednako toplo, piše Klix.
– Od 1950. godine je prošlo dakle 30 ili 40 godina do izrazito velikog broja vrelih dana u julu 1992. godine, tada je bio izuzetno veliki broj vrelih dana i poslije u avgustu 1994. godine. Sada dolazimo do bitnog dijela da smo od 1950. godine čekali veliki razmak, i godine su uglavnom bile u granicama. Nakon toga imamo 1998., 2000., pa 2003. koja je bila izrazito vrela – naveo je Sladić kao primjer i kazao i da su 2006. godina i 2007. bile vrele, a onda rekordna 2012. godina i da bi ovo ljeto moglo biti u rangu sa onim iz 2012. godine.
Sladić je naveo kako su temperature na Jadranu dosegle temperature u nekim tropskim morima.
– Hajmo zamisliti sendvič sa dvije kriške. Te dvije kriške su polja sa našim zračnim strujama. Ako zamislimo koru kao dvije zračne struje i dva zračna sistema, a dresinzi unutar sendviča je centralna i jugoistočna Evropa. Vidimo kako kruži vazduh i ide do visine tog dresinga. Ako zamislimo dvije tost kriške, da smo ih obrnuli vidimo krivulju koja drži toping u mjestu i ne da da sklizne. To možemo pojačati salamom nečim što će dati čvrstoću. Ovdje imamo zarobljeni učinak koji se jako sporo kreće. Zovemo kvazistacionaran i on se u takvim okolnostima može održavati dugo vremena – pojasnio je slikovito Sladić kako je došlo do toplotnog talasa.
Rekao je da prognoze pokazuju da će vrlo vjerovatno i avgust biti natprosječno topao mjesec, sa manjom količinom padavina što donosi mogućnost toplotnih talasa.
– Ovo nije vrhunac ljeta. Gledajući na duže staze imati ćemo izrazito toplih dana. Možda ne kao u ovom talasu, ali ne smijemo isključiti – naglasio je Nedim Sladić.
Sladić je naveo da se došlo u situaciju da je klima imperativ jer ljeta postaju teška i zbog prisustva vodene pare u atmosferi i to dovodi do toga da su ljeta teža i ne može se više računati na svježinu u noćnim satima.
– Nismo čuvali zelene površine koje su bitne za svježinu. Nismo razmišljali o urbanim toplotnim ostrvima gdje su temperature veće od mjernih stanica. Načičkali smo dosta zgrada i drugih objekata, iako to nije problem, ali problem je što se posjeklo dosta stabala i šume, a nismo nadoknadili da bi imali dozu svježine – poručio je Sladić.
Istakao je da do sada nije prošao nijedan Sarajevo Film Festival da nije imao kišu, ali da je za detalje potrebna kratkoročna prognoza.
Upozorio je i da je hidrološka situacija vrlo loša i da su rezerve na izdahu, a da jaki pljuskovi što se toga tiče ne donose olakšanje jer zemlja ne može da upije tu vodu.
– Intenzitet padavina koji mogu primiti slivnici u BiH, Austriji, Irskoj, Vellikoj Britaniji, Njemačkoj, a to je količina padavina koja u satu ne prolazi 8 mm po satu, kada imamo više vodene pare u atmosferi, više oborive vode, više toplotne vode, to je hrana za veće kondenzovanje, taj intenzitet padavina često bude preko 100 mm po satu. U Njemačkoj su bili pljuskovi sa intenzitetom od 800 mm po satu, i naravno tu količinu odvodni sistemi ne mogu primiti tu količinu – upozorio je Sladić.
Pozvao je na adaptaciju sistema i naveo da su šume i stabla bitna koja provode kišu do podnožja drveta, da bukva može primiti količinu padavina koja padne u godini na sjeveroistoku Bosne.
– Ne mora značiti da će baš svako ljeto biti izrazito toplo. Imaćemo mi ljeta kao 2014. ili 2018. godine koja su kišna i sparna. Broj vrelih dana se povećao, bili su i ranije vreli dani, ali je sporno da se nešto što se dešavalo u 40 godina ponavlja svake godine ili dvije, a to se zove pomjeranje krive u klimi – pojasnio je Sladić.
Prognoze za budućnost
Sladić je pojasnio da će vremenske pojave koje su nekad bile normalne sada postati izolirani slučajevi.
– Sve ispod 2000 metara nadmorske visine rizično je ulagati u turizam. Radim istraživanje za UNDP i radim pomak snježne granice. Prije je baza snijega bila na 1130 metara, nulta izoterma, što odgovara donjem dijelu staze na Babinom dolu, a sada smo u situaciji da imamo 2,5 stepena porasta i ta snježna granica se pomjerila na 1520 metara, za punih 390 metara – kazao je Sladić.
Nedim Sladić je za kraj naveo da će na jesen 2024. godine započeti doktorat koji bi trebao završiti 2028. godine u četverogodišnjem državnom projektu Velike Britanije. Poručio je i da je bio dobio posao u Pragu i da je imao i jednu ponudu za posao u Londonu koje nije prihvatio zbog doktorskog studija i projekta na kojem će raditi.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu