Juče, da uoči godišnjice zločina u Brodu, u susjednoj Derventi je gostovao predsjednik susjedne države, Republike Hrvatske. Zoran Milanović nije svoju posjetu iskoristio da bi poslao poruku mira.
Naprotiv, uručio je odlikovanje jedinici HVO, koja je, kako ističu političari iz Republike Srpske, odgovorna za zločine nad srpskim naorodm ovog kraja.
Nakon Sijekovca, uslijediće i druge godišnjice ratnih dešavanja i ratnih stradanja.
Mirovni aktivisti upozoravaju da, i tri decenije nakon rata, političari koriste te datume za svoje partijske ciljeve, ne vodeći računa o tome, kako njihova retorika utiče na stanovništvo.
– Mjesta ratnih stradanja treba obilaziti i godišnjice treba obilježavati, ali je ključno pitanje kakve se poruke sa tih skupova upućuju. Problem je što su kod nas na tim obilježavanjima u prvom planu političke elite i to su u pravilu glavni politički događaji tog dana – kaže Radmila Žigić, izvršna direktorka Fondacije “Lara” iz Bijeljine i dugogodišnja mirovna aktivistkinja.
– Poruke koje se povodom godišnjica stradanja šalju javnosti često su vrlo problematične – ističe Žigićeva.
Ona smatra da bi te godišnjice i sjećanje na zločine koji su se u prošlosti dogodili, trebalo da nas opominju da su za izgradnju mira potrebne odgovorne javne politike.
– Sa susjednim zemljama, ali i unutar BiH, među različitim narodima, treba da gradimo takve politike i takve odnose, koji će garantovati da nam se nikad više rat i stradanja ne ponove – kaže Radmila Žigić za Srpskainfo.
Takve poruke se, smatra Žigićeva, rijetko mogu čuti na godišnjicama ratnih stradanja u BiH.
– Te godišnjice postaju top događaji na političkim agendama visoko pozicioniranih lidera. To sprečava da se običan narod, građanski aktivisti, mještani, učenici, uključe u obilježavanja, da se susreću na mjestima stradanja, i odatle šalju poruke mira – kaže Radmila Žigić.
Na tim, politikom obojenim godišnjicama, nerijetko su čak i porodice žrtava gurnute u stranu.
– I ako prisustvuju godišnjici, ti su ljudi često nevidljivi, jer ostaju u sjenci političara, koji ove događaje koriste za potvrđivanje nacionane kohezije – kaže Žigićeva.
Ono što posebno nedostaje Bosni i Hercegovini, a što je, kako kaže, “čisti futurizam” ili “prava utopija”, jeste da se godišnjice zločina i ratnih stradanja obilježavaju inkluzivno.
– Kada te godišnjice budu obilježavali zajedno predstavnici svih naroda, sa jasnom porukom da se to više ne ponovi i da nikad više ne smijemo da međusobno ratujemo, kakve god probleme imali, to će biti istinski napredak – zaključuje Radmila Žigić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu