A mali maturanti žele uglavnom u medicinare i programere, kako bi, uz kakvo-takvo znanje engleskog, njemačkog ili švedskog, već prvi posao potražili u inostranstvu. U javnim školama, koje obrazuju ove kadrove, već godinama je konkurencija žestoka, pa se upisuju uglavnom superodlikaši. Ali, kome su roditelji spremni da plate školarinu od 2.800 maraka godišnje može u Banjaluci upisati privatnu medicinsku školu.
Da i privatne škole postaju pretijesne za sve tinejdžere koji bi u fizioterapute, medicinske ili stomatološke tehničare, pokazuje i činjenica da će od jesenas u Banjaluci, uz tri postojeće, biti otvorena i četvrta privatna medicinska škola.
Vlado Jagodić, direktor državne Medicinske škole u Banjaluci, koja već decenijama obrazuje zdravstvene radnike priznate svuda u Evropi, kaže da „nije upoznat sa tim podacima“.
U našoj školi svih 240 mjesta je popunjeno prvog dana prvog ispitnog roka, i to odlikašima. Koliko su đaka i pod kojim uslovima upisali u drugim školama nije mi poznato – kaže Jagodić.
Kreativnost
Da bi se upisala medicinska škola ili IT gimnazija u Srednjoškolskom centru „Gemit Apeiron“ nije neophodno imati sve petice. Ovdje su smjerove za atraktivna zanimanja upisivali i đaci koji su odnovnu školu završili trojkom. Direktorka ove škole, Višnja Kojić, kaže da bez obzira na ocjene iz osnovne, “gdje se djeci često guši kreativnost”, svaki đak, ako mu se pruži kvalitetna nastava i podrška, može postati odličan fizioterapeut ili IT tehničar.
– Mi smo izveli šest generacija maturanata, svi su se oni zaposlili u zemlji ili inostranstvu, ili su položili prijemne ispite na najtežim državnim fakultetima. Tajna je u modernom načinu rada, savremenoj opremi i kreativnim nastavnicima, te u nastavi u kojoj se prednost daje praksi – kaže Kojićeva.
Da se i „trojkaš“ može iškolovati u kvalitetnog IT tehničara ili medicinsku sestru vjeruju i iskusni profesori u državnim srednjim školama, jer, kažu, „deca sazrijevaju tek u tinejdžerskom dobu i mnogi od njih tek tada ozbiljnije shvate obrazovanje“.
Malobrojne
Mada sve poplarnije, privatne srednje škole u RS su još uvijek malobrojne: ima ih ukupno 5 i sve se nalaze u Banjaluci. Jedna od njih je samo medicinska škola, jedna gimnazija, dok tri srednjoškolska centra imaju po nekoliko smjerova, među kojima i one za IT tehničare i medicinare. Prema podacima Ministarstva prosvjete RS, sve privante srednje škole trenutno imaju 773 učenika. Za razliku od RS, u Federaciji BiH deluje čak 30 privatnih škola, a samo u Bihaću ih ima 6.
Zakonom o srednjem obrazovanju RS propisano je da i javne i privatne škole moraju ispunjavati iste uslove i pedagoške standarde.
Ranko Palačković, medicinski tehničar sa dugogodišnjim iskustvom u struci, podržava otvaranje privatnih medicinskih škola i kaže da bi ih, s obzirom na potražnju, moglo biti i više.
– Bolje je da se mladi ljudi, onda kad im je vrijeme za školu, obrazuju za medicinare u skladu sa standardima, nego da ljudi naknadno idu na prekvalifikacije sumnjivog kvaliteta, a da djeca završavaju škole sa kojima mogu samo na biro – kaže Palačković.
Školarina od 1.800 do 2.800 KM
Školarina u privatnim školama u RS iznosi od 1.800 do 2.800 godišnje, ali roditelji se ne žale.
– Moj sin je osnovnu završio vrlodobrim i u državnoj medicinskoj školi nije imao šanse. Upisao je privatnu školu, smjer za fizioterapeute, ima dobru praksu, čak i u inostranstvu, a kad platimo školarinu, tu su uračunati i udžbenici i dodatni kursevi i sve ostalo. Dakle, nema nikakvih skrivenih troškova – kaže Banjalučanin Nikola M, koji školarinu plaća 2.800 KM godišnje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu