Međutim, nije jasno zašto je povučen: da li zbog straha od Trampovog odnosa prema tajnim informacijama ili zbog straha da bi pobjegao.
Kasnije se ispostavilo da se radi o Olegu Smolenkovu, koji je je radio za spoljnopolitičkog savjetnika predsjednika Putina.
Ako je Smolenkov zaista bio agent CIA, onda je on kasnije u SAD živio a da se to nije držalo u posebnoj tajnosti.
„Živio je povučeno”, citira „Njujork tajms” 63-ogodišnjeg Grega Telija, čija se kuća nalazi preko puta Smolenkove.
Čini se da su on i njegova žena nekretnine kupovali na svoja prava imena. Mediji prenose riječi komšija porodice Smolenkov, koji kažu da je on zajedno sa suprugom nakon izvještaja o boravku u SAD odmah napustio kuću.
Direktor međunarodnog muzeja o špijunima u Vašingtonu, Kris Kosta, pažljivo prati cijelu priču. Kosta je takođe bivši agent, sa 30-ogodišnjim iskustvom. U posljednje vrijeme je bio na vodećim funkcijama u nacionalnom Savjetu za bezbjednost i specijalni savjetnik Donalda Trampa.
“Zaštita od ubistva”
Kosta kaže da su neki detalji iz priče o Smolenkovu nejasni.
Nemam podatke iz prve ruke, ali imam iskustva u takvim stvarima – rekao je Kosta u intervjuu za DW.
Bio je iznenađen što je navodni agent CIA tako javno kupio kuću. Prošle godine je „Vašington Post” u podacima o nekretninama naveo da će se “američka vlada potruditi da zaštiti agente od ubistva ili bilo čega sličnog”.
Kad su prvi novinari stigli do Smolenkove kuće, prišli su im nepoznati muškarci u SUV-u, koji su se predstavili kao prijatelji vlasnika kuće.
Može li kuća biti zamka za potencijalne plaćene ubice?
– To je veoma malo vjerovatno – kaže Kosta.
Dodaje da je to krajnje atipično. Generalno, Kosta je skeptičan prema istinitosti priče o navodnom superšpijunu iz Kremlja.
Takođe, Majk Pompeo je rekao da je većina izveštaja koje je pročitao ustvari netačna.
– Mislim da je zanimljivo, ali da ne znamo cijelu priču – naveo je on.
Agenti se u SAD mogu osjećati sigurno
Koliko je siguran agent CIA u SAD kada bude vraćen u zemlju? Da li je Moskva ikad pokušala ubiti bilo koga na američkoj teritoriji ko se u Kremlju smatra “izdajnikom”?
– Dobro pitanje – odgovorio je Kosta i dodaje da ni sovjetske, ni ruske obaveštajne agencije nisu to pokušale u SAD ni u slučaju bivšeg generala KGB-a Olega Kalugina, koji je emigrirao u SAD, a Rusija ga osudila u odsustvu.
Agenti iz Rusije se u SAD mogu osjećati sigurno.
– Nijedna druga država se ne bi mogla opisati kao sigurna – ocjenjuje Kosta.
Čak je i u Velikoj Britaniji došlo do napada prošle godine na rusko-britanskog dvostrukog agenta Sergeja Skripala i njegovu kćerku.
– To ne znači da Rusi to u budućnosti ne bi mogli pokušati u SAD – priznao je Kosta.
Život poslije
Šta rade agenti nakon što budu povučeni iz Rusije? Direktor muzeja u Vašingtonu kaže da obična „karijera” izgleda jednostavno: “Preselite se u SAD ili Veliku Britaniju, a zatim možete nastaviti savjetovati obavještajne agencije”.
Koliko često agent, koji je razdužen, dobije novo ime ili identitet? Kosta je izbjegao da odgovori na ovo pitanje.
– Ne mogu reći koliko je ljudi dobilo nova imena i identitete, ali poznavao sam one koji su živjeli relativno normalnim životom, ali nikako pod pravim imenom – otkrio je on.
Da li i luksuz spada u relativno normalan život, o kojem Kosta govori?
– Ne, takvi navodi nisu tačni – kategoričan je Kosta.
On je prije nekoliko godina kod kuće organizovao sastanak s bivšim agentima.
– U mojim očima ovo nije život u luksuzu i glamuru – kaže on.
Naravno da većina bivših agenata danas vodi bolji život u SAD, jer su mnogi pobjegli od totalitarnih vlada. Ali novi život uvijek prate novi izazovi.
Osuđen na smrt
Ne postoje samo “usponi”, već “usponi i padovi”. Takva tipična priča za Kostu je ona o Kimu Filbiju, koji je bio visoki službenik britanske obavještajne službe i koji je sredinom 20. vijeka radio za Moskvu, a kasnije pobjegao u Sovjetski Savez, gdje je do kraja živio veoma usamljeno.
– Njegov život, o kojem govorimo u našem muzeju, bio je ubiočajena mustra: puno je pio i nikad se nije osjećao prihvaćenim – tvrdi Kosta.
Priča Olega Penkovskog je još gora.
– Bio je oficir sovjetske vojne tajne službe i tako reći špijun Džona F. Kenedija – objašnjava Kosta.
Depeše Penkovskog su direktno završavale na stolu američkog predsjednika.
– To je omogućilo SAD da donesu ispravne odluke u kubanskoj raketnoj krizi – kaže Kosta. – U idealnom bi svijetu Pankovski primjetio da ga na oku ima ruska kontraobavještajna služba. Međutim, on to nije primjetio.
Pukovnik Pankovski je 1963, uprkos priznanju da je špijunirao za SAD, osuđen na smrt, piše DW.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu