Novak Božičković, Branko Petrić i Sanja Stanimirović Ostojić podnijeli su tužbe Sudu BiH u proljeće 2020. Stanimirović Ostojić je navela da joj je uskraćeno pravo da se kandiduje za člana CIK, a prva dvojica su bivši članovi.
U Sudu BiH, u odgovoru na poslaničko pitanje Borjane Krišto, kažu da su navedeni predmeti spojeni, radi ekonomičnosti postupka i jednostavnijeg rješavanja, a s obzirom na to da se tužbama osporava isti akt Predstavničkog doma o izboru i stupanju na dužnost i prestanku dučnosti člana CIK BiH, odnosno radi se o istoj pravnoj stvari.
– Navedeni predmeti su zaprimljeni u ovom Sudu kao tužbe kojima se pokreće upravni spor, prošli su fazu pripreme koja se sastoji od prikupljanja odgovora na tužbu i kompletiranja spisa predmeta, te je rok za dostavu odgovora na tužbu u roku propisanom članom 28. Zakona o upravnim sporovima BiH. Pored navedenog, ističemo da je u fazi pripreme dva puta traženo od tužene strane da dostavi spise predmeta, a koji spisi su Sudu dostavljeni tek nakon drugog traženja, i to četiri mjeseca nakon prvog traženja. Posebno ukazujemo na činjenicu da je Komisija za izbor i imenovanje članova CIK dostavila dodatnu dokumentaciju koja se odnosi na navedne predmete tek u prilogu akta od 24. 3. 2022. godine – kažu u Sudu BiH.
Zbog svega navedenog, predmeti još nisu okončani, nalaze se u radu kod postupajućeg sudije i biće rješavani “prema redoslijedu rješavanja po Planu rješavanja predmeta, koji na početku svake godine sačinjava VSTS BiH”.
– Nakon donošenja sudske odluke, ista će biti dostavljena kako tužiocima, tako i tuženoj strani i zainteresovanim licima u ovom upravnom sporu – odgovorili su.
Borjana Krišto juče nije bila u prilici da prokomentariše ovakav odgovor iz Suda BiH. Ona je svojevremeno bila predsjedavajuća Komisije za izbor članova CIK.
Podsećamo, Predstavnički dom PS BiH je u martu 2020. donio odluku da mandat, zbog isteka, prestaje Ahmetu Šantiću i Suadu Arnautoviću iz reda Bošnjaka, te Branku Petriću i Novaku Božičkoviću iz reda Srba.
U sastav CIK su reizabrani bošnjački članovi, a u ime Srba Vanja Bjelica-Prutina i Jovan Kalaba. Na idućoj sjednici, umesto Hrvata Stjepana Mikića, izabran je Željko Bakalar.
Istog časa počela su osporavanja srpskih i hrvatskih članova CIK, iz dva razloga. Iz SNSD i HDZ su tvrdili da oni nisu kompetentni ni stranački nezavisni, jer je Kalaba bio u rukovodstvu PDP, Bjelica Prutina je radila kao savjetnica lidera SDS, Mirka Šarovića, a Bakalar je na mJesto u CIK došao iz kabineta člana Predsjedništva BiH, Željka Komšića.
Drugi razlog za osporavanje jeste bila procedura po kojoj su izabrani članovi CIK, odnosno nije bilo nikakvog konkursa. Tadašnja većina u Predstavničkom domu BiH pozvala se na član Izbornog zakona BiH koji kaže: Ako Komisija za izbor i imenovanje članova CIK ne dostavi Predstavničkom domu rang listu u roku od 30 dana prije isteka mandata članova CIK, Predstavnički dom sam predlaže i imenuje članove CIK.
A komisija im nije dostavila listu kandidata jer je tada PS BiH često bila u blokadi.
Sanja Stanimirović Ostojić kaže za Srpskainfo da ne zna dokle je stigao proces pred Sudom. Precizira da je još 11. marta 2020. podnijela tužbu protiv Odluke Predstavničkog doma o imenovanju članova CIK.
– Tražila sam poništenje navedene odluke zbog kršenja svih zakonskih odredbi prilikom imenovanja članova CIK. Oni se mogu jedino birati na osnovu javnog konkursa uz ispunjenje opštih i posebnih uslova, a nije bilo konkursne procedure. Na sceni imamo nezamisliv pravni presedan i jednu bahatost svih koji su takav izbor učinili mogućim – kaže Stanimirović Ostojić.
Kada je riječ konkretno o njenoj tužbi, bazirana je na tome da joj je uskraćena dostupnost javne funkcije (nije imala priliku da se prijavi na konkurs) a to je ustavom zagarantovano pravo.
– To pravo je rezervisano samo za najuži krug osoba iz kabineta predsjednika političke stranke koja je vršila imenovanje. Ja sam Sudu BiH uputila i urgenciju u junu 2020. Na sve to sam dobila pismeni odgovor da će predmet biti uzet u razmatranje u skladu sa Pravilnikom ili razumnim vremskim okvirima. Do dan danas nema epiloga, što znači da nerješavanjem predmeta već dvije godine, Sud BiH diskredituje sam sebe. Nasstavlja se bezakonje, nastavlja se politički inženjering. Ćutanje Suda znači da je izostala reakcija protiv kršenja Zakona i Ustava, izostala je sudska zaštita i time se narušava princip pravne sigurnosti i vladavine prava. Ne vidim neko razumno objašnjenje zašto se te tužbe ne rješava – kaže Stanimirović Ostojić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu