Mada bi svima koji su završili bar osnovnu školu trebalo da bude jasno da je zemljotres prirodna pojava, koja se ne može ni predvidjeti, a kamoli spriječiti, kao i da je Hercegovina trusno područje, na društvenim mrežama su se mogle pročitati razne “mudrosti” o uzrocima i “posebnom značenju” posljednjeg potresa u Stocu i okolnim gradovima.
Dok pojedini analitičari tvrde da je ključ “otpornosti” na teroije zavjere medijsko i informatičko opismenjavanje, komunikolog Mladen Bubonjić objašnjava da je problem mnogo dublji i da rješenje nije tako jednostavno.
– Proces obrazovanja je formalan proces. U eri dekonstrukcije formalnog kada neformalni obrasci preuzimaju primat, jednom stečena znanja, bez nadogradnje, postaju neupotrebljiva – kaže Bubonjić za Srpskainfo.
On ističe da je ključ u sistemu vrijednosti, koji je u našem društvu ozbiljno urušen.
– U situaciji kada se stari sistem vrijednosti sa svim svojim činiocima, pa i političkim, ekonomskim i obrazovnim, urušava, ali se nije u potpunosti urušio, i kada se novi sistem vrijednosti formira, ali se nije u potpunosti formirao, prostora za proizvoljno tumačenje je na pretek – kaže Bubonjić.
On ističe da obrazovni sistem nije “izolovano ostrvo” i da je “naslonjen upravo na sistem vrijednosti.
– Ukoliko dominantni sistem vrijednosti ne podstiče na razmišljanje i na stvaranje novog znanja, onda je opismenjavanje samo puka formalnost koja je sama sebi svrha i cilj – ističe Bubonjić.
Podsjeća da živimo u “eri postistine”, u kojoj dominira relativizacija svega, te da je to planetarni fenomen.
– Istna, odnosno činjenice, prepustile su mjesto interpretaciji činjenica. U takvom okruženju u kome je prosječan građanin bombardovan informacijama od kojih u suštini i nema neke koristi, selekcija informacija se postavlja kao veliki problem, pogotovo u okruženju koje ne podstiče na razmišljanje – kaže Bubonjić.
U takvoj situaciji, dodaje Bubonjić, prosječan konzument ide linijom konformizma i „guta“ sve što mu se servira ne praveći kritički otklon i ne odvajajući “žito od kukolja”.
Masovna dostupnost interneta na neki način doprinosi raširenosti svakojakih priča. Međutim, Bubonjić upozorava da internet, sa svim svojim mogućnostima, sam po sebi nije i ne može biti loš, loš može biti samo način upotrebe.
– Od „beskrajnog mora znanja“, internet se pretvorio u „pučinu pseudo znanja“. Ljudi su, inače, skloni konformizmu i lijenosti. Za sopstveno znanje je potreban trud, dok za „tuđe znanje“ nema potrebe da se mučimo, dovoljno je da ga uzmemo zdravo za gotovo i reprodukujemo ga – zaključuje komunikolog Mladen Bubonjić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu