Reforma pravosuđa, koja je pompezno najavljivana, a potom sprovedena u BiH, bila je zamišljena tako da se nosioci pravosudnih funkcija oslobode bilo kakvog političkog uticaja. Osim što je sudska vlast odvojena od izvršne i zakonodavne, nosioci pravosudnih funkcija dobili su najveće plate u državi, sve u cilju da budu nezavisni i pravedni.
Međutim, u godinama koje su uslijedile počelo se uviđati da pravosuđe i nije tako nezavisno kao što je reforma predviđala.
Tako imamo apsurdnu situaciju da u Ustavnom sudu BiH danas sjedi dvoje sudija iz reda bošnjačkog naroda koji su prethodno bili visokopozicionirani funkcioneri SDA. Ali, nisu oni jedini.
I ranije su u tom sudu sjedili pripadnici određenih političkih partija, a sličan primjer može se naći i u drugim pravosudnim institucijama u BiH.
Milan Tegeltija
Da pravosuđe nije odvojeno od politike nedavno je svojim primjerom pokazao i predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Milan Tegeltija, koji se odazvao na sastanak koji je organizovao lider SNSD i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
Riječ je o čisto političkom sastanku koji je sazvan s ciljem davanja instrukcija izabranim funkcionerima iz Srpske o daljem radu na državnom nivou.
Tegeltija je to kasnije pokušao opravdati navodeći da je BiH “jedina država na svijetu u kojoj je nenormalno da se prvi čovjek pravosuđa odazove na poziv na sastanak koji su mu formalno uputili predsjedavajući Savjeta ministara i član kolektivnog šefa države”.
Naravno da nije sporno da prvi čovjek pravosuđa ode na sastanak sa čelnicima države, ako će se na njemu pričati o temama koje se tiču boljeg funkcionisanja države, a ne o tome kako će se blokirati rad institucija.
Inckova packa
Na ovo je upozorio i Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko koji smatra da prisustvo na ovakvom jednom sastanku ozbiljno dovodi u pitanje profesionalni, moralni i lični integritet učesnika i percepciju nezavisnosti institucija koje oni predstavljaju.
Incko ocjenjuje da su predstavnici nezavisnih institucija zakonski obavezni da osiguraju nezavisnost tih institucija od političkog uticaja i da se suzdrže od svakog djelovanja koje bi moglo ugroziti instituciju koju predstavljaju ili njenu nezavisnost.
S obzirom na to da nosioci pravosudnih institucija u BiH svojim primjerima često dokazuju da nisu “operisani” od politike, da li onda uopšte možemo pričati o nezavisnosti pravosuđa ili su politika i nosioci pravosudnih funkcija kao nokat i prst?! Drugim riječima, da li je uopšte moguće odvojiti pravosuđe od politike?
Ko je “jači”?
V.d. direktora Transparensi internešnel Ivana Korajlić smatra da je to nemoguće u okolnostima u kojima sada funkcioniše pravosudni sistem u BiH.
Sa ovakvim zakonskim okvirom, sa ovakvim VSTS, te nedostatkom mehanizama koji bi spriječili sukob interesa i političke uticaje, tako što bi se sankcionisao svaki vid takvog ponašanja, ne možemo računati na razdvajanje pravosuđa i politike – ističe Korajlićeva.
Dodaje da je u BiH trenutno takva situacija da se uopšte ne zna ko ima veći uticaj – da li političke stranke i politika na rad pravosudnih organa ili je VSTS postao otuđena, interesna grupa, koja, osim što ima moć nad ostatkom pravosuđa, ima je čak i na politiku.
Reforma
Da bi se odvojila politika od pravosuđa, Korajlićeva smatra da je neophodno ući u novu reformu. U suprotnom, kako kaže ona, imaćemo situaciju u kojoj je pravosuđe nezavisno samo kada to njima odgovara.
– Očiti primjer je prvi čovjek VSTS. Kada ga se poziva na odgovornost onda on kaže da je pravosuđe nezavisno i da niko ne smije da vrši nikakve pritiske i uticaje. Pa tako, na primjer, odbije da ode u Parlamentarnu skupštinu BiH ili neće da odgovara na pitanja poslanika, a onda kada treba ići na sastanak gdje se dijele političke instrukcije, Tegeltija ode i ne vidi ništa sporno u tome – ističe Korajlićeva.
Ona smatra da se ovakve stvari ne bi događale kada bi zaista postojala iskrena odgovornost unutar pravosuđa.
S obzirom na to da odgovornost ne postoji, samim tim, kako ocjenjuje Korajlićeva, nema ni sankcija, pa se pojedinci mogu vrlo otvoreno svrstavati na određene politčke strane.
Vuković: Profesionalnost na prvom mjestu
Univerzitetski profesor i predsjednik Instituta za društvena istraživanja iz Bijeljine Drago Vuković smatra da je potpuna samostalnost bilo koje institucije nemoguća.
Ističe da je veći problem činjenica da u institucijama ne rade moralni, profesionalni i odgovorni ljudi, nego što je neko simpatizer ili ima podršku određene stranke.
– Mi smo politizovano društvo i ne gajimo standarde nezavisnih institucija, već sve gledamo kroz prizmu politike. Taj politički uticaj, kako onaj vidljivi, tako i nevidljivi, veoma je velik. Međutim, kada bi se poštovale moralne norme i da je prisutna pozitivna selekcija kadrova, tada bi manje bilo bitno ko stoji iza njih – kaže Vuković.
Navodi da je po njemu manje bitno ko stoji iza nekog sudije ako je on vrhunski profesionalac i moralan.
– Ne sporim uticaj politike kao okviran za formiranje institucija, ali to moraju, prije svega, da budu ljudi od struke, moralnog i profesionalnog integriteta. Dakle, da uđemo u fazu pravljenja države i institucija sa najkvalitetnijim kadrovima. Sad to nije slučaj – kaže Vuković.
Dodaje da nezavisnost institucija, bilo kojih, pa ni pravosudnih, ne može biti apsolutna, ne samo zbog uticaja politike nego i zbog odgovornosti tih institucija.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu