Banjalučanka Danijela R. kaže da se prijatno iznenadila u jednoj radnji obuće.

Kupila sam za svoje dijete sandale koje su bile male. Vratila sam se sljedeći dan da mijenjam za veći broj, ali nisu imali. Nisam mogla kod njih da nađem druge. Već sam počela tražiti nešto za sebe, ali mi je trgovkinja vratila novac. Zaista sam bila iznenađena – priča Danijela.

Murisa Marić, iz Udruženja potrošača „Don“, kaže da trgovci nemaju zakonsku obavezu da vrate novac u ovakvim slučajevima, ali da takvoj praksi pribjegavaju rijetki vlasnici trgovina i butika koji imaju takvu poslovnu etiku i žele da ih „bije dobar glas“.

– Po Zakonu o zaštiti potrošača, potrošač ima pravo na povrat novca u slučaju da se radi o proizvodu sa nedostatkom. Recimo, neko kupi veš mašinu ili frižider i grešku nije moguće uočiti dok se uređaj ne priključi. U takvim slučajevima kupac može da se žali posredstvom knjige reklamacije i kada se utvrdi nedostatak, ima pravo na izbor-da li će povrat novca, drugi proizvod ili popravku. Uglavnom se odlučuju na povrat novca jer više nemaju poverenja u taj proizvod – objašnjava Marićeva.

Ona dodaje da je pravo na takvu vrstu reklamacije 24 mjeseca od trenutka kupovine.

– Identična priča je i za obuću kao i za tehniku – navodi predstavnica Udruženja „Don“.

Kaže da ima puno primjera gdje trgovci neće da vrate novac, i da to urade tek nakon što Udruženje interveniše.

– Oni koji vode računa o svojim kupcima, učiniće sve u skladu sa zakonom, pa čak i druge ustupke koje im zakon ne nalaže – dodaje Marićeva.

U ovom udruženju za zaštitu potrošača ističu da su lani imali preko 500 zahteva građana za pomoć, kao i da se taj broj povećao za stotinu u odnosu na godinu ranije. Mnogo posla zbog pritužbi potrošača imaju na kvarove bijele tehnike.

Većina predmeta je pozitivno riješena, a broj neopravdanih primjedbi je zanemariv. Pohvalno je, dodaju, i što su mnogi pružaoci usluga počeli više da čitaju Zakon o zaštiti potrošača i uređuju dokumenta u skladu sa tim, a najviše pomaka vidi se kod prodaje aparata po principu „od vrata do vrata“.

– Prigovori su česti i na istaknutost cijena u skoro svakom tržnom centru, odnosno da stvarna cijena proizvoda i ona prikazana na rafama nisu usklađene, te na nepoštovanje rokova određenih proizvoda. Nije bilo neopravdanih pritužbi, čim potrošač dođe da se žali znači da je u pravu – poručuju iz Udruženja.

U instituciji Omdusman za zaštitu potrošača u BiH kažu da je broj pritužbi potrošača u blagom porastu, što je značajan indikator kršenja prava potrošača, a nastavljena je i praksa podnošenja kolektivnih žalbi.

– Najveći broj žalbi odnosio se na kršenje osnovnih potrošačkih prava u sektoru ekonomskih usluga: električna, toplotna energija, vodosnabdjevanje, telekomunikacijske usluge i javni transport. Evidentan je trend porasta žalbi u sektoru trgovine i finansijskih usluga – kaže pomoćnik Ombudsmana Ljubica Čolović.

Ona je rekla da su registrovani predmeti često složeni i da imaju višestruke povrede kršenja prava, što dodatno potvrđuje stepen ugroženosti prava potrošača.

Iz institucije ombudsmana apeluju na potrošače u BiH da reaguju svaki put kada im se čini da se krše njihova prava. – U nekim slučajevima reakcija potrošača biće dovoljna da se otkloni određena nepravilnost. Ali, ukoliko trgovac, pružalac usluga i nakon regovanja ne otkloni nepravilnost, potrošač treba slučaj prijaviti nadležnim institucijama – poručuju iz ove institucije.

Kontrola

U Inspektoratu RS kažu da inspekcija redovno kontroliše da li se privredni subjekti pridržavaju propisa, ali i da djeluju preventivno, te ukoliko uoče neku nepravilnost koja bi mogla prouzrokovati povredu prava potrošača, nalažu njeno otklanjanje.

– Zakonom o zaštiti potrošača definisana su brojna pitanja koja potrošačima omogućavaju da ostvare svoja prava, ali je često nepoznavanje zakona osnovni razlog zašto potrošači ostaju uskraćeni i moraju se obraćati inspekciji – objašnjava Makivićeva, napominjući da izvrsnu saradnju imaju sa udruženjima za zaštitu prava potrošača.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu